Mađarsko 'ne' Rezoluciji očekivano i u odnosu na stav EU - nebitno
Mađarska, ipak, ostaje pri stavu koji su od nje tražili dužnosnici iz RS-a: glasat će protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici. Jedna je ovo od poruka nakon posjeta Milorada Dodika, predsjednika RS-a Mađarskoj. Potvrđeno je, kažu, postojeće prijateljstvo, a epilog posjeta - osim ekonomskih dogovora i memoranduma je i potvrda starih stavova.
Nije za predstavnike žrtava u našoj zemlji ni nov niti neobičan stav Mađarske. Kažu, to su i očekivali, a uvertiru je napravio i sam Oliver Varhelyi, komesar za proširenje EU - delegiran upravo iz ove zemlje. No, svojom funkcijom sada zastupa Evropsku uniju, pa se očekivalo da će stavovi biti bliži demokratskim vrijednostima i činjenicama. Jer u Rezoluciji ništa dalje od toga ni nema.
Konačna odluka sve je bliže, a protivnici usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici - sve nervozniji i glasniji. Uvertiru za mađarsko “ne” najavio je komesar za proširenje EU - u glavnom gradu Srbije i nakon susreta s Aleksandrom Vučićem. Zločine ne negira, ali tvrdi - rezolucija je, ipak, nametanje kolektivne krivice srpskom narodu.
“Ne slažem se s onima koji bi pripisali krivicu za zločin genocida cijelom narodu. Kolektivno kažnjavanje nikada nije bilo dio naših vrijednosti, niti će ikada biti. Ne smatram da stigmatizacija srpskog naroda kolektivnom krivicom predstavlja održiv izbor. Ne smatram da to doprinosi prevladavanju užasa rata na Balkanu. Mislim da je upravo suprotno”, poručio je Varhelyi.
Za predstavnike akademske zajednice mađarsko “ne” rezoluciji bilo je očekivano. S tim u vezi ni stav Varhelyija, koji je na mjesto komesara za proširenje delegiran upravo iz ove zemlje, nije mogao biti drugačiji.
“Varhelyi je, prije svega, iznio stav svoje države. Mađarska je država koja ima na svome čelu jednog autoritarnog predsjednika. Prema tome, njegov stav u odnosu na stav ostalih članica EU uopšte nije bitan”, ističe naučni saradnik Insituta za historiju UNSA Jasmin Medić.
“Ne možemo očekivati da će oni jedno zastupati u svojim nacionalnim državama, a drugačije zastupati kada je u pitanju EU jer oni dolaze iz država članica u te institucije i stranaka koje su ih na neki način pripremile”, navodi Ermin Kuka, viši naučni saradnika Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA.
Iz teksta rezolucije jasno je da ona ni na koji način nije usmjerena protiv Srbije i srpskog naroda. Ako je suditi po listi protivnika - koju osim Mađarske trenutno javno čine Rusija, Bjelorusija i Sirija, propao je još jedan pokušaj Srbije da iskrivi stvarnu sliku.
“Istina je istina. Zločinci su zločinci, a normalan narod neka nastavi rahat živjeti. Nisu svi Srbi zločinci”, poručuje Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja Majke enklave Srebrenica i Žepa.
“Ne znam nikoga među Bošnjacima u Bosni i Hercegovini da želi da se srpski narod generalizira, prije svega, zbog činjenice što cjelokupni srpski narod nije učestvovao u ovome. Kada bi se generaliziralo, to bi ugrozilo i samu borbu Bosne i Hercegovine kao multietničke države”, dodaje Medić.
A koliko su tandem Vučić i Dodik spremni ići daleko u stavljanja na leđa kolektivne odgovornosti svome narodu, bit će jasnije naredne sedmice nakon glasanja o rezoluciji. Zbog toga i nova najava velikog srpskog sabora, zakazanog za 8. juni.
federalna.ba