Lobanje sa "mjesta zločina" u Meksiku ustvari su ostaci iz 900. godine

Kada je meksička policija pronašla hrpu od oko 150 lobanja u pećini u blizini granice s Guatemalom, mislili su da gledaju mjesto zločina, te su kosti odnijeli u glavni grad države.

Bilo je potrebno desetljeće testova i analiza kako bi se utvrdilo da lobanje pripadaju žrtvama ubijenim između 900. i 1200. godine, objavio je u srijedu Nacionalni institut za antropologiju i historiju. “Vjerujući da gledaju mjesto zločina, istražitelji su prikupili kosti i počeli ih pregledavati u Tuxtla Gutiérrezu”, navodi se u saopćenju glavnog grada države, instituta poznatog kao INAH.

Sumnje policijskog istražitelja 2012. nisu bile neopravdane; pogranično područje oko grada Frontera Comalapa u južnoj državi Chiapas dugo je opterećeno nasiljem i trgovinom ljudima. A prahistorijske hrpe lobanja u Meksiku obično imaju rupe probijene kroz svaku stranu svake lubanje i obično su se nalazile na ceremonijalnim trgovima, a ne u pećinama. No stručnjaci su u srijedu rekli da su žrtve u pećini vjerovatno bile ritualno obezglavljene, a lobanje izložene na svojevrsnom stalku za trofeje poznatom kao "tzompantli". Španjolski konkvistadori pisali su o njima 1520-ih godina.

Iako su obično nanizane na drvene stupove koristeći rupe probijene kroz njih – uobičajena praksa među Astecima i drugim kulturama – stručnjaci kažu da suove pećinske lobanje možda počivale na vrhu štapova, a ne da su bile nanizane na njih.

Zanimljivo je da je među žrtvama bilo više žena nego muškaraca, a niti jedna nije imala zube.

U svjetlu iskustva iz pronalazaka u pećinama, arheolog Javier Montes de Paz rekao je da bi ljudi vjerovatno trebali zvati arheologe, a ne policiju.

"Kada ljudi pronađu nešto što bi moglo biti u arheološkom kontekstu, nemojte to dirati i obavijestite lokalne vlasti ili izravno INAH", rekao je.

federalna.ba/The Guardian