Litijum bi mogao postati ono što je za 20. vijek bila nafta

Ono što je za 20. vijek bila nafta, to bi u 21. vijeku mogao postati litijum - ključna komponenta baterija za električna vozila i glavni faktor snažnog političko-geostrateškog utjecaja zbog kojeg će se, kako neki smatraju, u budućnosti i ratovi voditi. Najnovija istraživanja pokazala su da bogate zalihe litijuma u centralnoj Ukrajini dostižu oko pola miliona tona. Potencijal za eksploataciju tog rijetkog metala jedan je od mogućih povoda za rusku invaziju i pokušaj okupacije susjedne zemlje, smatraju stručnjaci.

Ratovi se odavno ne vode isključivo radi ideoloških uvjerenja i ideala. Neke procjene kažu da je između 25 i 50 posto konflikata među državama u posljednjih 5 decenija, direktno povezano sa naftom. Dok ta bitka još traje, počela je nova - za minerale ili rijetke metale. Više zemalja i multinacionalnih kompanija pokušava zavladati izvorima sirovina i ovladati modernim tehnologijama. Budućnost su električne baterije. Neophodne su za uređaje kao što su pametni telefoni, tableti, laptopi a posljednjih godina i automobili koji predstavljaju ključnu tačku u planovima o smanjenju emisije štetnih plinova. Najvažnija sirovina za proizvodnju baterija je litijum kojeg zbog svoje važnosti u budućnosti, zovu i bijelo zlato ili bijela nafta.

"Litijum i rijetki zemni metali će uskoro biti važniji nego što su nafta i plin danas. Naše potrebe za rijetkim zemnim metalima će se do 2030. upeterostručiti. To pokazuje koliko brzo napredujemo sa Evropskim zelenim sporazumom. Problem je što trenutno postoji jedna država koja sama skoro u potpunosti kontroliše cijelo tržište", istakla je predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen.

Riječ je naravno o Kini koja ništa ne prepušta slučaju. Njena dominacija u rijetkim metalima rezultat je višedecenijske industrijske politike sa različitim poticajnim mjerama od povrata poreza do ograničenja izvoza.

"Prerada tih metala je od jednako kritične važnosti. Danas Kina kontroliše globalnu prerađivačku industriju. Skoro 90% rijetkih zemnih metala i 60% litijuma se prerađuje u Kini", dodaje von der Leyen.

Brisel je zabrinut kao i Vašington i Berlin da bi Peking rijetke metale mogao da koristi kao sredstvo pritiska u trgovinskim i geopolitičkim sporovima. Kao primjer koji navode je kada je Kina 2010. godine smanjila kvote za izvoz rijetkih metala zbog spora oko teritorije koji je imala sa Japanom. Ali nije to kineski patent. Devet godina kasnije, bivši američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je trgovinski rat protiv Kine. Odgovor Pekinga nije mu se svidio. Kao što se ni Briselu nije svidio postupak administracije aktuelnog američkog predsjednika Joea Bidena koja je donijela zakon o smanjenju inflacije vrijedan 369 milijardi dolara, za koji iz Evropske unije tvrde da je u najmanje devet tačaka u suprotnosti sa pravilima međunarodne trgovine.

"Prije svega važno je da ne započnemo trgovinski rat, od kojeg niko neće imati koristi. Drugo, smatram da trebamo uraditi domaću zadaću. Pogledati koji su to odgovori koje imamo i koji su to strateški sektori na kojima želimo raditi. Moramo donositi svoje odluke i ne smijemo dozvoliti da drugi odlučuju", smatra ministar finansija Belgije Vincent van Peteghem.

"Ranije su se baterije i njihove komponente uglavnom proizvodile u Aziji. Ono što je ovaj predsjednik rekao-  Ne, nećemo im dozvoliti, proizvodnju ćemo prenijeti kući. Amerikancima ćemo dati priliku da voze američka vozila koja su izradili američki radnici a to će se samo povećati kada Amerikanci počnu voziti ta vozila i shvate koliko su sjajna, potražnja će porasti. Očekujemo da će do 2030. polovina svih prodatih vozila u SAD-e i vozila uopšte, biti električna", kazala je Jennifer Granholm, ministrica energetike SAD-a.

Globalna potražnja za rijetkim metalima munjevito raste. Rastu i apetiti.

"Postoje mnoge inicijative koje žele zabraniti Kini pristup tehnologijama i razvoju novih tehnologija. Iskreno, ni jedna od njih čini se ne djeluje, osim što potiče više kreativnosti, inovacija među kineskim istraživačima i kompanijama. A krajnji rezultat je, po mom mišljenju, podsticaj", navodi Jean-Guy Carrier, bivši generalni sekretar međunarodne privredne komore.

Zbog kineske dominacije lancem opskrbe rijetkim metalima, pronalazak novih izvora sirovina postao je globalni prioritet. Više od milion tona rijetkih metala navodno je pronađeno na krajnjem sjeveru Švedske.

"Izgleda da imamo najveće nalazište u Evropi nečega što je važno za zelenu tranziciju. Ponosni smo što ovo predstavljamo međunarodnim medijima i Klubu predsjedavajućeg EU. Sada možemo pokazati da sjeverni dio Švedske nije važan samo za ostatak Švedske već i za cijelu Evropu", istakal je Ebba Busch, ministrica energetike i zamjenica premijera Švedske.

Švedski zvaničnici pozdravljaju ovo otkriće kao način smanjenja zavisnosti EU o Kini. Naime, oko 98% rijetkih metala korištenih u EU 2021. uvezeno je iz Kine.

"Mi ustvari ne znamo koliko je ovo veliko. Ne znamo na koji način ga možemo iskoristiti i razvijati ovo nalazište rude, ali ono što mogu kazati jeste da je ovo do sada najveće nalazište REEs-a u Evropi. Mostrom je kazao kako novootkrivene sirovine možda neće stići na tržište prije 10-15 godina jer zbog procjene rizika za okoliš procesi izdavanja dozvola traju dugo. Nakon Švedske i Norveška je objavila da je pronašla značajne količine metala i minerala – od bakra do rijetkih zemnih metala. Riječ je o državi koja je već velika izvoznica nafte i plina, a sada razmatra da odobri eksploataciju prirodnih dobara u priobalnom području. Aktivisti za zaštitu okoliša u toj zemlji traže da se istraživanja ne nastavljaju dok se ne utvrdi kako će eksploatacija uticati na okoliš. Znaju to i u Južnoj Americi gdje se nalazi značajan dio svjetskih zaliha litijuma - u slanim površinskim jezerima u tzv. litijumskom trouglu između Argentine, Bolivije i Čilea. Unosne ugovore južnoamerički rudnici imaju sa kineskim kompanijama. Jedna od najsiromašnijih zemalja Latinske Amerike, ali koja ima ponajveće zalihe litijuma u svijetu, želi ovladati cijelim procesom proizvodnje i to sa samo jednim ciljem - u budućnosti proizvoditi baterije „Made in Bolivia"", kazao je Jan Mostrom, izvršni direktor rudarske kompanije LKAB.

"Kineska kompanija sa kojom je naša kompanija Bolivijske naslage litijuma potpisala sporazum uložiće više od milijardu dolara u prvoj fazi. Milijarda dolara koja će ojačati elektroenergetsku infrastrukturu u mjestima gdje će biti uspostavljena, ceste i osnovne usluge, uslovi za pokretanje i izgradnju pogona koji će kasnije proizvoditi katode i litijumske baterije", navodi predsjednik bolivije Luis Arce.

"Svaki put kada razgovaram s kineskim investitorima, uvijek kažem da nakon iskopavanja rude litijuma, Argentina želi da je pretvori u baterije. Želimo izvoziti litijumske baterije, ne sirovu rudu", naglašava predsjednik Argentine Alberto Fernandez.

Tehnička podrška u modernizaciji eksploatacije litijuma, ponuda je koju je njemački kancelar Olaf Scholz iznio tokom južnoameričke turneje tražeći partnere koji bi Berlinu omogućili pristup bogatim izvorima bijelog zlata. Sve s ciljem osiguravanja njemačkim automobilskim gigantima dodatne zalihe neophodnog litijuma. Rudarske kompanije istražuju mogućnosti vađenja litijuma u više evropskih zemalja, uključujući Austriju, Njemačku i Češku. Jedina zemlja koja ima, a ne eksploatiše litijum je Srbija, kazao je njen predsjednik Aleksandar Vučić. U intervjuu za Bloomberg, Vučić je najavio da bi Srbija mogla preispitati svoju odluku o blokiranju projekta Rio Tinto grupe za izgradnju najvećeg rudnika litijuma u Evropi, vrijednog 2,4 milijarde dolara. Podsjetimo, protesti ekoloških i opozicionih grupa zbog rizika od zagađenja okoliša naveli su srbijansku premijerku Anu Brnabić da zaustavi razvoj tog projekta. Sve do sada. Za neke je to još jedan dokaz da bez litijuma nema zelene energije. Ali nema ni zelenih novčanica, koji zelenu agendu čine još zelenijom.

federalna.ba