Libijci pozivaju na istragu bijesni zbog broja poginulih i nestalih
(Izvor: EPA-EFE/STRINGER)

Libijci pozivaju na istragu bijesni zbog broja poginulih i nestalih

Visoki zvaničnici zamolili su glavnog državnog tužioca Libije da pokrene hitnu istragu o katastrofalnim poplavama koje su ubile desetine hiljada ljudi, uključujući i optužbe da su lokalni zvaničnici uveli policijski sat u noći kada je izbila oluja Daniel.

Libijski Crveni polumjesec procjenjuje da je broj poginulih veći od 11.000, a skoro 20.000 se i dalje vodi kao nestalo, što je najveća procjena do sada iz zvaničnih izvora. Navodi se da je skoro 2.000 tijela usljed poplava odnijelo more.

Zvaničnici u lučkom gradu Derna, uključujući gradonačelnika Abdulmenama al-Gaitija, vjeruju da je poginulo 20.000 ljudi. Mnogi su sahranjeni u masovnim grobnicama, ali jedna od glavnih nestašica u gradu, osim vode za piće, su vreće za tijelo koje su potrebne kako bi se spriječilo širenje bolesti. Spasilačke ekipe uspjele su da uđu u grad i čiste ruševine koje su ostale nakon poplave.

Poziv na istragu došao je odvojeno s obje strane zemlje podijeljene između rivalskih istočnih i zapadnih administracija: predsjednika Libijskog predsjedničkog vijeća, Mohameda al-Menfija, na istoku, i privremenog premijera vlade sa sjedištem u Tripoliju, Abdela Hamida Dabaibe. Menfi je rekao da želi da istraga "povuče odgovornost svakoga ko je napravio grešku ili zanemario uzdržavanjem ili preduzimanjem radnji koje su dovele do urušavanja gradskih brana".

Libija je godinama rascjepkana između paralelnih administracija, ali državni tužilac Al-Siddiq Al-Sour jedan je od rijetkih preostalih zvaničnika čiji se nalog navodno zvanično poštuje širom zemlje.  Istovremeno raste bijes oko toga da li su zanemarena upozorenja o stanju dvije brane, neuspješno pronalaženje novih izvođača radova za održavanje brane nakon građanskog rata u Libiji 2011. i preciznih uputstava Uprave policije i sigurnosti u noći poplava.

Turska firma Arsel bila je ugovorena za rad na branama 2007. godine, ali je napustila Libiju 2011. kada su izbile borbe i nije se vratila. Dio sume od 39 miliona dinara izdvojenih za održavanje brane 2003. godine kasnije je vraćen od Ministarstva voda. Nakon što je kompanija napustila zemlju, njena mašinerija je ukradena, a gradilište je napušteno, navodi se u informacijama koje je dobio Dabaiba na sastanku sa ministarstvom.

Bilo koja istraga bi trebala ispitati okolnosti koje su dovele do hapšenja vodećeg kandidata za pobjedu na Derninim općinskim izborima, što je rezultiralo otkazivanjem izbora zakazanih za septembar i ostavljanjem grada pod kontrolom vojnih zvaničnika. Derna je prošla kroz niz različitih administracija, ali cjelokupno područje je pod kontrolom Libijske nacionalne armije, koju predvodi autoritarni general Khalifa Haftar i njegovi sinovi.

Međunarodna pomoć počela je stizati u grad u srijedu popodne, nakon kašnjenja dijelom uzrokovanih prekidom pristupa internetu i neprohodnim putevima. Sveukupno, spasioci su u srijedu uspjeli izvući 39 ljudi iz ruševina, uključujući cijelu porodicu. Društveni mediji, uključujući Facebook, korišteni su za pozive gdje se nalaze oni kojima je bilo potrebno spašavanje.

Građani Derne bili su vrlo svjesni opasnosti koju predstavlja stanje brana i rijeke Wadi Derna koja protiče kroz grad bez nasipa. Iznose se optužbe da zvaničnici iz Uprave za sigurnost Libijske nacionalne armije možda pokušavaju da prikriju to da su njeni zvaničnici dok se oluja Daniel približavala, na televiziji govorili građanima da ostanu u svojim domovima pod policijskim satom, umjesto da su pozvali na  evakuaciju.

Wolfram Lacquer, specijalista za Libiju sa sjedištem u Njemačkoj, rekao je međutim da se čini jasnim da se lokalna policija sastala s gradonačelnikom u nedjelju kada se oluja približavala i da su zatim iz kombija širom grada emitovane poruke koje pozivaju na evakuaciju područja koja će vjerovatno biti pogođena, ali da su građani poziv odbili. Dodao je da se čini da od 2011. godine nije vršeno održavanje brane koja je najbliža gradu, a novac koji je dodijeljen u te svrhe nije iskorišten. Mnogi inostrani izvođači nisu se vratili u Libiju nakon 2011. godine, bilo zato što su tražili odštetu ili zato što zemlju nisu smatrali sigurnom.

„Već možemo vidjeti da ključni politički protagonisti – rivalske vlade i Haftar – ulažu mnogo truda u oblikovanje percepcije javnosti o tome ko odgovara i pruža pomoć. Menfi je, na primjer, pozvao na istragu o uzroku urušavanja brane kako bi se pokrili svi dokazi o prepreci pomoći da stigne do Derne”, rekao je Lacquer. Jezgro dviju agregatnih brana je napravljeno od zbijene gline, a stranice su od kamena i stijena.

Brana Al-Bilad, koja se nalazi oko 1 km južno od centra grada, ima kapacitet skladištenja od oko 1,5 miliona kubnih metara, dok brana Abu, oko 13 km južno od prve brane, ima kapacitet od oko 22,5 miliona kubnih metara.

Plaža u Derni je zatrpana stvarima koje je iz domova izbacila bujica koja se razvijala velikom brzinom dok se voda slijevala sa Zelenih planina u rijeku. Poplave su raselile najmanje 30.000 ljudi u Derni, navodi se u podacima Međunarodne organizacije za migracije, i oštetile ili uništile mnoge prilazne puteve tom gradu. Lokalne vlasti uspjele su očistiti neke rute, a humanitarni konvoji su uspjeli ući u grad.

Spasilački timovi stigli su u Libiju iz Egipta, Tunisa, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Katara. Većina je sada stigla u grad. Turska šalje brod sa opremom za postavljanje dvije terenske bolnice, dok je Egipat okupio skoro vojsku spasilačkih vozila koja su paradirala ispred predsjednika zemlje Abdela Fataha al-Sisija prije nego što su prešli granicu.

federalna.ba/The Guardian

Libija poplave