Larnaka, Leuven i Nikšić: Evropske prijestolnice kulture 2030.
Grad Larnaka je jučer preporučen da postane Evropska prijestolnica kulture 2030. na Kipru. Grad će se pridružiti Leuvenu u Belgiji i Nikšiću u Crnoj Gori kao Evropskim prijestolnicama kulture koje su ove godine najavljene, saopćeno je danas iz Evropske komisije.
Evropska komisija može dodijeliti svakoj Evropskoj prijestolnici kulture nagradu od 1,5 miliona eura, finansiranu u okviru programa Kreativna Evropa, kao priznanje za kvalitet njihovog pripremnog procesa. Gradovi koji dobiju ovu titulu imaju koristi od trajnog i pozitivnog uticaja, privlače turizam, a kulturni događaji podstiču investicije i socijalnu inkluziju, što je dokazano nedavnom evaluacijom EU-a.
Inicijativa donosi trajan i pozitivan uticaj, od podsticanja turizma i kulturne ponude do poticanja investicija i socijalne inkluzije. Između 2013. i 2022. godine, gradovi domaćini su u prosjeku organizovali 1.000 do 1.200 kulturnih aktivnosti godišnje, privlačeći 38,5 miliona ljudi. Broj posjetilaca u odabranim gradovima povećao se u prosjeku za 30-40%.
Poruka komesara Evropske unije
Komesar za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, Glenn Micallef, izjavio je: „Čestitamo Larnaki što je preporučena za Evropsku prijestolnicu kulture 2030. na Kipru. Larnakino slavlje antropije – naših dubokih i zajedničkih ljudskih vrijednosti – najbolja je moguća poruka koju treba poslati Evropi u ovim teškim vremenima. Prilikom predstavljanja vlastite vizije, Larnaka odlučuje slaviti ono što zaista čini evropsku kulturu i vrijednosti onim što jesu: našu zajedničku ljudsku prirodu.“
Larnaka je drugi grad u zemlji koji je nosio ovu titulu, nakon Pafosa 2017. godine. Kako bi se suprotstavila tekućim globalnim krizama, kulturni program Larnake ima za cilj da vrati fokus na 'antropiju' – temeljni princip ljudskog bića – kao zajedničku osnovu. Kroz istraživanje 'zajedničke osnove' u svim njenim oblicima, bilo fizičkim, mentalnim ili emocionalnim, grad želi podstaći zajedništvo, ranjivost i brigu.
Kriteriji za kandidaturu
Gradovi kandidati moraju predstaviti kulturni program sa snažnom evropskom dimenzijom, uključiti lokalne zajednice, privući posjetioce iz cijele Evrope i pokazati trajan uticaj i sposobnost da postignu rezultate.
Rođene 1985. godine iz ideje tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri, Evropske prijestolnice kulture izrasle su u jedan od najambicioznijih kulturnih projekata u Evropi. Pružaju priliku za slavljenje raznolikosti, angažiranje zajednica i promociju lokalnog i regionalnog razvoja prije, tokom i nakon godine titule.
federalna.ba/Fena