Kriza otmica u Nigeriji: priča o pregovaraču o otkupnini

Pregovarač o taocima ispričao je za BBC da je plaćanje otkupnine nezakonito, ali da je to jedini način na koji porodice mogu garantovati oslobađanje rodbine koju kidnapuju bande koje terorišu dijelove sjeverne Nigerije.

Sulaiman, čije je ime promijenjeno kako bi se zaštitio njegov identitet, je iz države Kaduna, gdje je 280 djece nedavno oteto iz škole u gradu Kuriga. Neformalno ispunjava tu kontroverznu i rizičnu ulogu već nekoliko godina - otkako su neki od njegovih rođaka uzeti kao taoci.

"Moramo pregovarati. Ne možete koristiti silu da vratite taoce. To bi dovelo u opasnost živote naših najmilijih", kaže on za BBC. Sulaiman se prvi put uključio u pregovore s kidnaperima, koji se lokalno nazivaju banditima, 2021. - godinu dana prije nego što je plaćanje otkupnine postalo ilegalno u Nigeriji.

On kaže da je u posljednje tri godine pregovarao o oslobađanju više od 200 talaca - malog dijela od hiljade ljudi otetih u protekloj deceniji. Za pregovore je potrebno strpljenje - i hrabrost.

"Vlada vjeruje da sam pomagao banditima", kaže on, govoreći s nepoznate lokacije. „Banditi misle da dobijam novac od vlade, pa sam i ja meta kidnapovanja."

Njegovi prvi pregovori održani su dok je pokušavao da prikupi otkupninu od oko 12.500 dolara za dvoje svojih rođaka koji su oteti. "Nisam znao šta radim. Samo sam razgovarao sa banditima - i molio ih", kaže on. Međutim, njegov strpljivi pristup sa članovima bande je upalio i na kraju su njegovi rođaci oslobođeni - iako je morao da proda svoju farmu u svom rodnom selu da bi pokrio otkupninu.

Kada se pročulo o uspješnom puštanju na slobodu, druge porodice čiji su članovi bili žrtve otmice došle su da i njima pomogne. Ubrzo je njegov telefon bio stalno zauzet.

„Skoro svakome u mom selu je kidnapovan član porodice“, kaže on i dodaje da im pomaže besplatno. I uprkos tome što je plaćanje otkupnine zabranjeno, ljudi mu i dalje dolaze - očajnički traže pomoć. Sulaiman priznaje da je za njega zastrašujuća pozicija u kojoj se nalazi: "Vlada ne voli pregovore s banditima i može poslati ljude u zatvor zbog toga."

Svoj uspjeh pripisuje razumijevanju osnovnih uzroka krize otmica u Nigeriji, za koju kaže da je uglavnom podstaknuta siromaštvom i visokim nivoom nezaposlenosti mladih. Konkurencija za zemljište i resurse između stočara i farmera takođe je doprinjela problemu. Otmičari su obično bivši stočari iz etničke grupe Fulani, koji ciljaju na sela u kojima uglavnom žive farmeri Hausa. "Kada razgovaram s banditima, razumijem te ljude", kaže on, dodajući da se pregovori obično vode na Hausi, jeziku pretežno muslimanskog sjevera - iako je maternji jezik većine otmičara fulfuldski, kojim govore Fulani. "Kažem im da znam da žive teškim životom u divljini, bez struje. Znam da osjećaju da ih je vlast zaboravila."

Bande se često sastoje od naoružanih ljudi na motorima koji ciljaju područja i određene porodice, a prema informacijama koje dobiju od plaćenih doušnika. To je ogromna, sofisticirana operacija zarađivanja novca.

Oko 30.000 razbojnika u više od 100 bandi djeluje na sjeverozapadu Nigerije, navodi Centar za demokratiju i razvoj - think-tank sa sjedištem u glavnom gradu Abudži.

Sulaiman kaže da uspjeh njegovih pregovora zavisi od vođe otmičara: „Neki razbojnici s kojima sam imao posla i dalje drže taoce i žele više novca, čak i nakon što se otkupnina plati. „Ali neki od njih puštaju taoce čim platite."

Proces može biti naporan, potrebno je i do 50 dana za oslobađanje taoca i između 20 i 30 telefonskih poziva.

"Morate biti blagi. Oni mogu biti nepristojni i uvrijediti će vas, ali morate ostati mirni", kaže on.

Uprkos nedostatku novčanica u Nigeriji, otmičari zahtijevaju da se otkupnine plate u gotovini jer se bankovnim transferima može lako ući u trag. Plaćanja obično vrši roditelj ili rođak jednog od otetih, objašnjava Sulaiman.

"Bandit će ih pozvati i dati im uputstva korak po korak kako da ih pronađu u divljini. Kada stignu tamo, bandit će prebrojati novac, novčanicu po novčanicu."

Ponekad banditi traže motocikle kao dio otkupnine, kao i alkohol i cigarete.Kada je još jedan Suleimanov bliski kontakt kidnapovan sa univerziteta zajedno sa drugim studentima - prije nego što su isplate otkupnine postale ilegalne -  kaže da je vlada platila oko 2.370 dolara za slobodu svakog studenta - iako nikada nije bilo zvanične potvrde o tome. „Vlada nikada neće u zapisniku priznati da su platili (čak ni tada) jer bi za njih to bilo priznanje neuspjeha. Ali kao insajderi znamo šta se dogodilo i nismo imali toliki novac", kaže on.

Sulaiman se uključio u te pregovore i kaže da su otmičari prvo tražili oko 32.000 dolara za svakog taoca i da su na kraju cjenkali. Ovih dana kada su seljani prepušteni teškoj životnoj situaciji, malo ljudi može sebi priuštiti da prikupi novac za otkupninu. Često se okreću grupnom finansiranju, iako se i to sada pokazuje teškim s obzirom na to kako je nesigurnost uništila ekonomiju.

Poznato je da banditi ili ubijaju taoce ili ih puste, kada shvate da nema nade da će neko platiti otkupninu. Sulaiman smatra da bi talas nedavnih masovnih otmica iz škola i prijetnja ubijanjem učenika mogao biti trik da se vlasti navedu na to: "Oni misle da će vlada platiti."

Postoje izvještaji da su vlasti nastavile povremeno plaćati otkupnine - iako se to uvijek poriče. A predsjednik Bola Ahmed Tinubu se trudi stalno ponavljati da ni jedan cent neće biti plaćen za nedavno otetu djecu Kurige, usmjeravajući snage sigurnosti da osiguraju njihovo oslobađanje.

U periodu između jula 2022. i juna 2023., naoružane bande su tražile više od 6 miliona dolara za otkupninu, navodi se u izvještaju SBM Intelligence, konsultantske firme za sigurnosne rizike.

Pregovarač o otkupnini slaže se s mišljenjem vlade da bi nastavak plaćanja samo mogao podstaći posao otmica: "Plaćanja otkupnine podstiču otmicu. Banditi samo traže novac." Ali siguran je da grubi pristup vojne sile nije odgovor: "Ako mogu savjetovati vladu, onda mislim da bi trebalo da se sastane s tim ljudima i da s njima vodi dijalog."

Do tada, Sulaiman se boji da će sljedeći put kada mu zazvoni telefon, to biti još jedan slučaj otmice.

federalna.ba/BBC