Krađa identiteta pogađa i BiH
Proteklih godina u Bosni i Hercegovini sve je učestalija krađa identiteta građana, što je djelimično i rezultat sve većeg broja korisnika internet. Samim tim porastao je i rizik od raznih prevara nad bh. građanima.
Krađa identiteta građana Federalnoj upravi policije već je poznata prevara. U posljednjim primjerima evidentirano je čak i korištenje autoriteta, odnosno titula direktora policijskih agencija iz BiH i zemalja regiona. Navode da je ova vrsta prevare svakodnevna – kako kod nas, tako i u svijetu. S tim da, vremenom, postaje sofisticiranija, gdje prevaranti sve više unapređuju tehnike i manipuliraju žrtvom na principu straha. Emil Sućeska, portparol Federalne uprave policije:
„Napadač, koristeći metode tzv. socijalnog inženjeringa, te koristeći autoritete, u konkretnom slučaju titule direktora policijskih agencija, šalje e-mailove na više hiljada e-mail adresa u kojima navodi žrtvu da izvrši uplatu na određeni bankovni račun u inozemstvu, a sve u cilju navodnog obustavljanja istrage protiv te iste žrtve.“
Razlozi za krađu identiteta su raznoliki. Najčešće građani nisu ni svjesni da je do toga došlo. Ali tih slučajeva je bilo. Silvije Fučec, šef Odsjeka za odnose s javnošću Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH:
„Imali smo primjer bh. državljana koji je dobio prekršajnu prijavu vezanu uz brzu vožnju u Mađarskoj, a u vrijeme prekršaja uopće nije boravio u Mađarskoj. Znači došlo je do zloupotrebe osobnih podataka koje je isti ostavljao kada je prolazio kroz Mađarsku, tri godine prije učinjenog prekršaja.“
Ova vrsta prevara pripada vrsti takozvanih nigerijskih prevara i, u većini slučajeva, izvještaji o počinjenom krivičnom djelu podnošeni su nadležnim tužilaštvima protiv osoba iz Nigerije koja se dovode u vezu sa zaprimanjem novca stečenog na naprijed navedeni način.
„Kada je u pitanju konkretan primjer, on se dešava tako da žrtva zaprima e-mail poruku, većinom s gmaila klijenta u kojoj se nalazi pdf dokument s oznakom hitnosti. A, u samom pdf dokumentu se navodi da je žrtva predmet istrage međunarodnih policijskih agencija“, kaže Emil Sućeska.
Žrtvi se, u nastavku komunikacije, nude dvije opcije: prva je nastavak istrage i suđenje. A, u drugoj opciji, plaćanje novčane kazne s ciljem prestanka istrage:
„U konkretnom primjeru, plaćanje novčane kazne u iznosu 4.950 KM na bankovni račun u Republici Francuskoj, koji napadač navodi da je bankovni račun EUROPOL-a. Nakon izvršene uplate, žrtva dobija e-mail poruku s navodnom odlukom tužilaca Međunarodnog krivičnog suda o oslobađajućoj presudi kao rezultat mirnog sporazuma.“
Federalna uprava policije uputila je i savjet građanima da ih policija nikada neće kontaktirati e-mail-om u slučajevima plaćanja kazni i sl. S druge strane, prilikom komunikacije, koristi se službena e-mail adresa, te dodatni vid atentikacije – poziv od strane policijske agencija. Ujedno napominju da Federalna uprava policije stoji na raspolaganju građanima ako se nađu u istoj ili sličnoj situaciji.