Korona, presija i depresija - naša svakodnevica

Kada pandemija završi, tek ćemo sumirati posljedice. Ne samo statističke, ekonomske, nego i one psihološke. Struka upozorava da je već sada jasno da će sve mjere, promjene načina rada i školovanja ostaviti posljedice po mentalno zdravlje ljudi. Pitanje je samo u kolikoj mjeri. 
 
Učionice su prazne već godinu dana. Većina školaraca školsko zvono zamijenila je zvukovima sa laptopa. Dizanje ruke i dva prsta tipkanjem po tastaturi. A druga iz klupe gledaju samo kroz ekran. Stoga nije ni čudo što se mnogi roditelji poput Maje Salkić boje već vidljivih promjena. 

- Koliko se bojim za njihovo znanje i da ćemo imati generacije s ogromnim rupama u znanju, tako se bojim da ćemo imati potpuno poremećene vrijednosti u odnosu "drug-drugarica", "prijatelj-prijateljica", a i da će se sigurno vratiti i anksiozni i nespremni za boravak u školi pet sati - smatra ona.

Podaci govore da je trećina djece nakon ranijih zdravstvenih kriza osjećala poteškoće po mentalno zdravlje. Oni i jesu najranjivija kategorija, ali u vrijeme kada je postalo normalno sve što nikada nije bilo, i većina građana osjeća posljedice. Psihološke. Anksioznost, depresija, razdražljivost. 

Struka poručuje da je bitno znati na vrijeme potražiti pomoć. U doba pandemije brojni psiholozi stavili su se na raspolaganje.

- Imamo porast anksioznsoti, ljudi su u iščekivanju da li će oni ili neko njihov oboljeti. Prepoznaju neke simptomi koji su, ustvari, anksiozni simptomi, a odgovaraju simptomima korone, poput gušenja, kašljucanja i slično - pojašnjava psihologinja Renata Krstanović.
    
Savjet je uglavnom univerzalan: bitno je sačuvati rutinu koju smo imali ranije. 

- Što više normalizacije ali i učenja o tome da ako se ovog trena prepadnem ili rastužim jer slušam previše loših vijesti ili čujem konkretne vijesti o meni bliskim ljudima, da je u redu da plačem, budem tužna, nervozna, ali to ne znači da za sat-dva neću gledati neku komediju i vjerovatno se ismijati i zabaviti na neki drugi način - navodi Senka Čimpo, psihologinja i psihoterapeutkinja,
    
Brojke rastu svaki dan. Zaraženih, otpuštenih, loših vijesti. Sve to utječe na mentalno zdravlje, a posljedice još ne zbrajamo. Dok pokušavamo sačuvati živote, veliko pitanje palo je drugi plan: Kakav će nas svijet dočekati? Hoćemo li se psihički uspjeti izboriti sa ograničenjima, socijalnom i fizičkom distancom? Po svemu sudeći, teško.

federalna.ba