Konačna presuda: Čauševiću pet i po godina zatvora zbog primanja dara - oslobođen optužbi za pranje novca
Bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Kemal Čaušević osuđen je na pet i po godina zatvora drugostepenom presudom Apelacionog vijeća Suda BiH. Potvrđena je presuda prema kojoj mu se oduzima imovina vrijedna 1,7 miliona maraka. Oslobođen je optužbi za pranje novca.
Prvostepenom presudom Kemal Čaušević je, zbog primanja dara i drugih oblika koristi te pranja novca, u maju 2021. godine osuđen na devet godina zatvora i naređeno je oduzimanje imovine i to četiri stana u centru Sarajeva, četiri poslovna prostora, tri njive, te više od 575 hiljada maraka. Međutim, žalba na taj dio presude o oduzimanju imovinske koristi je uvažena i Apelaciono vijeće Suda BiH u oktobru 2022. godine ukinulo je prvostepenu presudu u tom dijelu te naredilo novi pretres pred Apelacionim vijećem. Istovremeno je drugostepenom presudom oslobođen optužbi za zloupotrebu položaja, a kazna mu je smanjena sa devet na pet i po godina zatvora. Konačnom presudom oslobođen je optužbi za pranje novca. Oleg Čavka i Dubravko Čampara su bili tužioci na ovom predmetu, a Čaušević je iznio teške optužbe na njihov račun i kazao da se nada da će tužioci Čampara i Čavka odgovarati za zločin koji su počinili:
„Nedvosmisleno je da sam ja u svom životu do 2013. zaradio milion i 778 hiljada, da sam preko 500 hiljada zaradio više nego što je vrijednost nekretnina. Nepravedno sam osuđen za primanje dara.“
U presudi je navedeno da je Čaušević primio milion i 722 hiljade konvertibilnih maraka mita. Kao direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH 2007. stupio je u kontakt sa uvoznicima tekstila Anesom Sadikovićem i ranije osuđenim Sedinetom Karićem te nezakonito dogovorio da će favorizirati njihove firme na način da će im osigurati da prikazuju fakture iako je znao da su na njima prikazane niže cijene. Čaušević je tražio od uvoznika tekstila da mu na ime ove usluge, redovno, svaki mjesec predaju po 1.000 KM. Taj novac je dalje ulagao u kupovinu nekretnina i na taj način ga je stavljao u legalne tokove. Centar za istraživačko novinarstvo je u aprilu 2013. godine pisao o imovini Čauševića. Na toj priči radio je urednik CIN-a Aladin Abdagić koji za Federalni radio kaže:
„CIN je još 2013. godine otkrio da je Kemal Čaušević stekao milionsku imovinu, a da nije imao legalne prihode kojima bi pokrio njihovu kupovinu. Mi smo tada otkrili da je on bio vlasnik devet stanova i poslovnih prostora i 20 dunuma zemljišta koje je platio preko milion maraka, a prihodi su mu bili 570 hiljada maraka. Nakon objave priče, Čauševiću je blokirana imovina.„
Čaušević je danas pokazao rješenje Suda kojim mu je ukinuta zabrana raspolaganja tom imovinom:
„Prvog aprila 2013. godine došli su momci iz CIN-a, pokazali mi rješenje kojim je blokirana moja imovina. Deset godina ta mjera je na snazi, nisam smio raspolagati svojom imovinom. Sad su mi dali rješenje da je ta mjera ukinuta. Oni su meni morali dati ovo rješenje, sve bi bilo drugačije, ne bih bio osuđen ni po tački jedan.“
Aladin Abdagić, urednik CIN-a:
„Moram reći da je gospodin Čaušević iznio neistinu. Ja sam radio tu priču i obavljao razgovore s njim i nisam imao nikakvo rješenje vezano uz njegovu imovinu.„
Podsjećamo, Čaušević je uhapšen u junu 2014. godine sa još 53 osobe u akciji "Pandora". U pritvoru je proveo tri mjeseca, a potom je pušten da se brani sa slobode uz mjere zabrane. Suđenje je počelo 2017. godine.