Komisija za sukob interesa u punom kapacitetu i s prvim odlukama u mandatu
Mjesec dana do odluke Evropskog vijeća. Reformski zakoni i dalje na čekanju. Radne grupe ih još usaglašavaju, detalji u tajnosti. Za to vrijeme, jasni nedostaci postojećih zakona potpuno izraženi. Sukob interesa na dnevnom redu u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Zasjedala je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa. Postupci pokrenuti, sankcije neefikasne. Kazne minimalne ili potpuno nemoguće, jer sežu samo u okviru jednog mandata. Posljedice kršenja zakona toliko minorne da bi mogle biti čak i stimulativne. Korupciji široko polje, a nova zakonska rješenja ni na vidiku.
Komisija u punom kapacitetu i s prvim odlukama. Sukob interesa utvrđen u više primjera, a tek u nekoliko kažnjen. Draško Milinović, aktuelni direktor RAK-a i predsjednik Teniskog saveza RS-a, bio je u sukobu interesa u vrijeme kada su se gradili teniski tereni u Banjaluci. Sankcija novčana: obustava 10 posto od plate narednih šest mjeseci. Postupak je pokrenut protiv Sevlida Hurtića, ministra za ljudska prava i izbjeglice, jer uprkos atuelnoj poziciji, kao vlasnik preduzeća neometano sarađuje s institucijama koje se finansiraju državnim novcem. Postupak slijedi i za Amela Kovačevića, generalnog direktora BH Telecoma, te Obrena Petrovića, državnog parlamentarca, i Aleksandra Zolaka, bivšeg direktora Agencije za lijekove. Sukob interesa nije utvrđen na primjeru
Nermina Nikšića, aktuelnog premijera Federacije BiH. Postupak je obustavljen.
“Ovo je manjkavost kada poslanici odlučuju o svojim kolegama iz poslaničke klupe. Smatram ako je neko u sukobi interesa u skladu sa zakonom i s ovako malim sankcijama, mislim da nema razloga i nije bitno da li je taj sukob onih 566 maraka ili milion. Sankcija je za to različita. I ono što je naš zadatak je da radimo u skladu sa zakonom, da utvrdimo sankciju i kažemo da je taj neko bio u sukobu interesa”, istakla je Mira Pekić, predsjedavajuća Komisije za odlučivanje o sukobu interesa (PDP).
I to je najviše što Komisija može jer za konkretnije i rigoroznije kazne nema alata. Postojeći zakon ne nudi adekvatna rješenja, posebno kada odluka uslijedi nakon isteka mandata. Tada nema odgovornosti, a ostaju velike mogućnosti unutar javnih funkcija bez prepreka.
“Poenta ovakvog zakona je apsurd, jedna potpuno šizofrena situacija. Dakle, utvrdite sukob interesa i taj čovjek se potpuno isto dalje ponaša. Nema nikakve sankcije, konkurentan je za svako radno mjesto”, kaže Ilija Cvitanović, član Komisije za odlučivanje o sukobu interesa (HDZ 1990).
Djelovanje Komisije sačinjene potpuno političkim kadrom jer zakon tako propisuje ostavlja prostor za sumnje javnosti na zloupotrebe. Pa tako politički predznak može diktirati kriterije i odluku Komisije. Dok odlučuju o stranačkim kolegama ili šefovima, čini se, nude i alibi za postupanje protivno zakonu. Nakon niza imena, dokaza i odluka, posljednja tačka dnevnog reda naslovljena kao Razno, otkriva još jednu prijavu i to onu protiv Milorada Dodika u vrijeme kada je bio na poziciji člana Predsjedništva BiH, a firme u vlasništvu njegove porodice poslovale s državom i primale značajne podsticaje iz budžeta. Upravo iz tog perioda, Dodik nije dostavio finansijski izvještaj.
“Naravno, branim Milorada Dodika zato što mislim da radi ozbiljan posao. Mislim da je način na koji se govorilo o Dodiku bio populistički s jasnim političkim motivima. Završili smo s dnevnim redom i onda je neko rekao: sad ćemo da vam podijelimo, imamo još jedan slučaj koji se zove Milorad Dodik”, navodi Radovan Kovačević, član Komisije za odlučivanje o sukobu interesa (SNSD).
“Ide na sljedeću sjednicu Povjerenstva kao prva tačka dnevnog reda”, poručuje Cvitanović.
Sjednica potvrđuje da se neučinkovita praksa mora mijenjati. Zakon o sukobi interesa jeste zahtjev Evropske komisije, ali BiH je neophodan. Do marta brojimo dane, ne i usvojene zakone. Još se usaglašavaju. U dobroj atmosferi i, čini se, ipak u međusobnim uslovima.
“Radilo se intenzivno prethodnih 7-8 dana cijeli dan i navečer. Napravili smo veliki napredak od 15-ak EU sugestija koje su date na taj zakon. Jedan veliki dio je usvojen”, ističe Predrag Kojović, član Radne grupe za Zakon o sukobu interesa (NS).
“Sve ono što nije nadležnost Bosne i Hercegovine, mogu da se usvajaju samo zakonska rješenja koja se tiču isključivo institucija Bosne i Hercegovine. Poslije smo dobili neke druge zahtjeve iz stranaka Trojke, to je nešto što neće dobiti našu podršku”, poručuje Kovačević.
Insistiranje na principima Ustava BiH s potpunim negiranjem svega što je državno zove se ironija. Kontradiktornost koja ne vodi nigdje, pogotovo ne u Evropsku uniju.
“Ovdje se radi o tako malim stvarima, ovo je, kako bih rekao, jedan telefonski poziv koji neko napravi i kaže: OK, alternative za ove članove koji su prihvatljivi Evropskoj uniji su spremne, one su na papiru i samo neko treba da kaže ‘prihvatamo’”, navodi Kojović.
Malo, ali u bh. realnosti, barem trenutno, ipak nedostižno.
federalna.ba