Kolektivna dženaza u Prijedoru: Konačan smiraj za dvije ubijene osobe

Kolektivna dženaza za dvije žrtve Prijedora i doline Sane bit će klanjana 20. jula u Kamičanima, a dženazu će predvoditi reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović.

Na završnoj konferenciji za medije Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula - Dana sjećanja na žrtve ratnog zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane 1992. godine, navedeno je da će dženaza za žrtve Prijedora i Kozarca biti klanjana 20. jula na musalli Memorijalnog centra u Kamičanima u Kozarcu.

Kolona s posmrtnim ostacima žrtava će 19. jula u 11 sati krenuti iz identifikacionog centra Šejkovača i proći većinom krajiških gradova, a dolazak u Kamičane planiran je u 20 sati, nakon čega će biti proučen kelimei-tevhid i hatma-dova pred duše šehida.

Član Organizacionog odbora Mujo Begić iz Instituta za istraživanje zločina, rekao je da u Prijedoru traže još oko 15 posto nestalih.

"Tražimo još 471 osobu. Do sada smo uspjeli pronaći i identificirati i ukopati skoro 85 posto svih nestalih osoba s području općine Prijedor. Sada smo u fazi kada se nalazimo na prekretnici jer su nam ostali najteži slučajevi. To su najteži slučajevi jer se radi o nestalim osobama koje su posljedica prisilnih nestanaka i najtežih zločina. Jedna grupa koju tražimo je grupa žena i djece s područja naselja Zecovi gdje je ubijeno 30 žena i djece, a koji su sistematski i planski prikriveni", istakao je Begić.

Prema njegovim riječima, 20. jula će biti ukopane još dvije žrtve s područja Prijedora.

"Ove godine kopamo dvije žrtve. Bit će ukopani Ferid Sikirić i Izet Mešić. Dvije osobe koje su pronađene na različitim lokalitetima i u različitim periodima. Ferid Sikirić je pronađen u masovnoj grobnici jama Hrastova Glavica. Radi se o logorašu logora Keraterm koji je 5. augusta 1992. godine zajedno sa grupom od 124 logoraša izveden iz logora, a nakon toga odvedeni na područje općine Sanski Most, na lokalitet jame i tu je ubijen. Druga osoba je Izet Mešić zvani Hadžija koji je pronađen na dva lokaliteta, primarno u masovnoj grobnici Tomašica, a nakon toga je dio posmrtnih ostataka prebačen na lokalitet sekundarne grobnice Jakarina Kosa", naglasio je Begić.

Istakao je da u Identifikacionom centru Šejkovača postoje još 372 slučaja.

"Od toga imamo dijelove nekompletnih i kompletnih posmrtnih ostataka. Dakle, 170 je utvrđenih slučajeva, identiteta koji su spremni za uklapanje, dakle, dodatak za već ukopane žrtve i imamo 21 identitet, odnosno osobe koje nisu ukopane, identificirane su i čekaju ukop", pojasnio je Begić.

Podsjetio je da je više od 50.000 Prijedorčana, odnosno Bošnjaka i Hrvata protjerano 1992. godine i nalaze se širom svijeta.

"Kada govorimo o Prijedoru, odnosno o zločinima koji su se desili u dolini rijeke Sane i području Prijedora, moramo kazati da je to Srebrenica 1992. godine. Stradanje Bošnjaka i Hrvata na tom području je ustvari stradanje velikih razmjera, ali usljed rata nisu se mogli u tom vremenu vidjeti razmjeri tih zločina", rekao je predsjednik Organizacionog odbora muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić.

Podsjetio je da je samo u Prijedoru ubijeno više od 3.000 osoba.

"To govori o tome koliko je važno da se sjetimo svih tih žrtava. Naša obaveza je prema svim šehidima, odnosno svima koji su poginuli, da ih se sjetimo i obilježimo njihova stradanja. Dvadeseti juli je simbol stradanja Bošnjaka - muslimana i Hrvata na području općine Prijedor", istakao je Kudić.

Amir ef. Mahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Kozarac, rekao je da je sve spremno za kolektivnu dženazu u Kozarcu.

"Ponosim se time što me je Allah počastio da možemo da živimo na tom prostoru", dodao je Mahić.

Ove godine je planiran i biciklistički maraton "Bihać - Prijedor - Kamičani", edukativni sadržaji, vjerske aktivnosti prije i na dan dženaze, kao i direktni televizijski prijenos komemoracije i dženaze 20. jula.

U periodu maj - august 1992. godine sva naselja i mjesta na području općine Prijedor u kojima su živjeli Bošnjaci su okupirana, u velikoj mjeri razorena, opljačkana, stanovništvo protjerano i nezakonito zatočeno, a velik broj civila je ubijen.

U Prijedoru su srpske vojne i policijske snage naredile Bošnjacima i Hrvatima da nose bijele trake kao znak raspoznavanja. Po obrasca "Obilježi i ubij" srpske vojne i policijske snage ubile su 3.175 civila, muškaraca, žena (263) i djece (102).

Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, pronađeni u 73 masovne grobnice (primarnih i sekundarnih) i na području 10 opština.

Na području općine Prijedor pronađena je najveća primarna masovna grobnica Tomašica. Ubijeni u Prijedoru pronalaženi su i u grobnicama Korićanske stijene, zatim Stari Kevljani, Jakarina Kosa, jama Hrastova glavica, Redak I i II, i druge...​​​​​​​