Hrvoje Klasić: U Hrvatskoj nije problem je li neko bio ustaša, nego smeta li nam to ili ne

Zagrebačka Gradska skupština donijela je odluku o preimenovanju četiri ulice koje su nazvane po simpatizerima ili suradnicima NDH režima. Oporba se oštro usprotivila, riječ je, kažu, o ideološkom obračunu.

Zagrebačke ulice koje su nosile imena Filipa Lukasa, Vladimira Arka, Antuna Bonifačića i biskupa Ivana Šarića, osoba koje su, navode iz gradske vladajuće stranke Možemo, bile povezane s NDH-om, nose nova imena. Četiri ulice sada će nositi imena sportista, hrvatskih branitelja, ali i žena koje su, kako ističu iz Možemo, obilježile zagrebačku historiju.

Borba za interpretaciju prošlosti

Gost Dnevnika ovim povodom bio je povijesničar Hrvoje Klasić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

"Reakcije su očekivane. Od onih koji su protiv promjena to smo i očekivali. Moram odmah da pojasnim, ne radi se ovdje ni o kakvom utvrđivanju povijesnih činjenica. Ovdje se radi o ideološkom sukobu, o borbi za interpretaciju. U Hrvatskoj već tridesetak godina nije problem i nije pitanje da li je nešto ustaško, nego je pitanje da li nama smeta to što je ustaško", rekao je Klasić.

Prema njegovim riječima, većina osoba čija su imena dosad nosile zagrebačke ulice, na ovaj ili onaj način bila je povezana s ustaškim režimom, naročito u emigraciji.

"Radi se o pojedincima koji su '90-ih godina, kada je HDZ vladao Zagrebom, dobili ulice. Neki od njih su bili pripadnici ustaškog pokreta, neki nisu, ali većina ih je na neki način surađivala s ustaškim režimom, odnosno, nastavili su i politički djelovati zajedno s bivšim ustašama u emigraciji. Sad je zagrebačka vlast odlučila tu nepravdu ukloniti i oni su izgubili ulice", pojašnjava Klasić.

Dodaje kako su reakcije današnjih protivnika preimenovanja očekivane, baš kao što su bile i devedesetih, kada su ulice davane spornim imenima.

Na pitanje da li se radi o ideološkom obračunu unutar zemlje koja je članica EU, Klasić kaže:

"U Europskoj uniji je i Njemačka, u kojoj je najjača politička stranka po zadnjim istraživanjima AFD, koji ima itekako kontroverzne odnose prema njemačkoj prošlosti, pa i onoj iz razdoblja Trećeg rajha. Marine Le Pen u Francuskoj, Slobodarska stranka u Austriji... U većim i važnijim državama od Hrvatske je na vlasti ekstremna desnica koja ima vrlo problematične stavove o prošlosti. Hrvatska nije usamljen slučaj."

Zagreb pozitivan primjer u 'desnoj' Europi

Profesor naglašava kako, za razliku od nekih zapadnih zemalja, u Zagrebu dolazi do pozitivnih promjena.

"Kod nas nema jedne tako jake ekstremno desne stranke na političkoj pozornici, a u Zagrebu su pometeni na posljednjim izborima. I s pravom će im biti oduzete ulice", poručuje Klasić.

Ističe da se radi o ideološkoj borbi i da je "svima sve poznato", samo je pitanje, kaže, da li to što je poznato nekoga smeta ili ne.  Na konstataciju da su stečevine i vrijednosti EU tolerancija i poštovanje različitosti, Klasić kaže kako to piše na papiru te da se teorija i praksa često razlikuju.

"Kao što i o Bosni i Hercegovini na papiru svašta lijepo piše, pa znate kako to u praksi izgleda. Tako vam je sa svakom drugom državom, pa i onda sa zajednicom država kao što je Europska unija. Naravno da se EU ili Brisel ne stignu baviti svakim gradom u Uniji ili ulicama u njemu."

Objašnjava da su imena spornih ulica često bila pažljivo birana upravo da bi izbjegla pažnju:

"To je rađeno vrlo mudro devedesetih. Uglavnom su to predlagali ljudi koji su došli iz emigracije, često povezani s ekstremno desnom i proustaškom emigracijom. Tako da niste imali imena ulica po Anti Paveliću ili Maksu Luburiću i nisu upadale u oči. Međutim, došlo je vrijeme da to promijenimo."

Vraćanje Maršala donijelo bi nove podjele

Podsjetio je i na to da su tokom devedesetih ulice oduzimane antifašistima i uglednim partizanima da bi bile dodijeljene desnim emigrantskim figurama, članovima ustaškog pokreta ili simpatizerima. I to je dokaz, ističe Klasić, da se radi o ideološkom sukobu.

Klasić ne vjeruje da bi se u Zagreb mogao vratiti Trg maršala Tita, možda ulica ili neki drugi trg, ali taj se više neće dirati, smatra on.

Upozorio je i da bi povratak imena Maršala Tita izazvao nove političke podjele.

"Ulaziti sada u dodatne podjele kad vidimo kakve razdore stvara prošlost oko beznačajnih imena, zamislite kako bi to izgledalo da se ponovno ide mijenjati trg koji se zvao Maršala Tita. To bi bio niz novih podjela koji bi desnici išao naruku, jahali bi po tome mjesecima, jer, u principu, nemaju o čemu drugom govoriti. Ne treba im pružiti priliku", zaključio je Klasić.

federalna.ba