Kina povećava pritisak na Tajvan dok izazovi za globalni poredak rastu

Izvođenjem vojnih vježbi sa simulacijom napada i blokade, Kina povećava prijetnje da će silom prisajediniti Tajvan, ali se time, u isto vrijeme, sužavaju mogućnosti Pekinga da pridobije stanovništvo ostrva koje sve manje želi ujedinjenje pod uslovima sve autoritarnijih kineskih vlasti, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Kina je proširila vojne vježbe kod Tajvana eskalirajući prijetnje ostrvu s demokratskom samoupravom, najavom dodatnih manevara u izrazu gnjeva zbog posjete predsjednice Predstavničkog doma Nancy Pelosi, ističe Washington Post.

Kinesko ministarstvo odbrane nije objavilo svrhu proširenih vježbi, koje su uslijedile pošto je posjeta narušila odnose SAD-a i Kine i za koje Peking kaže da su upozorenje "provokatorima" koji osporavaju pravo Pekinga nad Tajvanom.

Kineska uprava za pomorsku bezbjednost 6. augusta je objavila pet zona u Žutom moru gdje se vježbe održavaju od 5. do 15. augusta, kao i dodatne četiri zone u Bohajskom moru gdje će se od 8. augusta mjesec dana odvijati neodređene kineske vojne operacije.

U simuliranom napadu na Tajvan, veliki broj kineskih vojnih aviona i brodova prešao je 6. augusta liniju na polovini Tajvanskog moreuza između kopnene Kine i ostrva, ukazuje Wallstreet Journal.

Vodeći list Komunističke partije „Narodni dnevnik“ opisao je manevre kao "simulaciju udara na kopno", dok je ministarstvo odbrane Tajvana saopštilo da je vojska ostrva izdala upozorenja iz svog odbrambenog radarskog sistema i rasporedila vazdušne izviđačke patrole, pomorske brodove i kopnene rakete kao odgovor na, kako je navelo, simulaciju napada na ostrvo.

Odbrambeni analitičari kažu da vojne vježbe proteklih dana demonstriraju i usavršavaju mogućnosti Pekinga da uvede efikasnu vazdušnu i pomorsku blokadu koja bi prethodila amfibijskom napadu.

Manevri 6. augusta uslijedili su poslije simulacije vojne blokade ostrva dan ranije.

General-major Meng Siangking, profesor na Univerzitetu nacionalne odbrane Narodne oslobodilačke armije Kine, rekao je 5. augusta kineskim državnim medijima da je PLA prvi put poslala projektile direktno iznad najvećeg ostrva Tajvana, mada je tajvanska vlada navela da su rakete letjele previsoko da bi predstavljale rizik za ostrvo.

Peking je prije dolaska Pelosi na Tajvan upozorio da bi takva posjeta pokrenula neodređene protivmjere.

Na kineskim društvenim mrežama mnogi su izrazili razočaranje, kako smatraju, blagom reakcijom na posjetu Pelosi Tajvanu, poslije čega su kineski državni mediji nastojali da istaknu vojnu moć prikazanu vježbama. Ženmin Žibao je na društvenim mrežama isticao kapacitete za precizne napade i blokadu Tajvana, uz haštag "Šta Kina kaže, Kina uradi".

Poslije vojnog spektakla kineske vojske, opcije da Peking pridobije Tajvan su sužene, budući da bi prikaz vojne moći mogao produbiti sumnje na Tajvanu da ikada može postići mirno i trajno rješenje s Komunističkom partijom Kine, posebno dok je Si Đinping njen lider, ocjenjuje New York Times.

Si je pokazao da je spreman da izvadi zastrašujući vojni štap. Ipak, vježbe osmišljene da odvrate Tajvan od daljeg udaljavanja od Pekinga, takođe su pokazale koliko malo političkih šargarepa Kina ima, ukazuje list, dodajući da bi prikaz kineske vojne moći mogao da obeshrabri druge zapadne političare da se ugledaju na Pelosi.

S nastavkom pritisaka, ističe list, političke šargarepe koje je Kina koristila da privuče Tajvan ka ujedinjenju mogu imati još manju težinu. Međutim, na sve više demokratskom Tajvanu, malo ko sebe vidi kao ponosne građane Kine i podrška prijedlozima Pekinga dodatno je smanjena posle 2020, kada je Kina uvela ograničenja Hongkongu, narušavajući slobode koje su bivšoj britanskoj koloniji obećane u tamošnjoj verzije okvira "jedna zemlja, dva sistema".

Ankete na Tajvanu pokazuju da vrlo malo njegovih stanovnika želi ujedinjenje pod uslovima Kine. U posljednjem istraživanju javnog mnjenja Nacionalnog univerziteta Čengči, 1,3 posto ispitanika je reklo da je za što prije ujedinjenje, 5,1 posto je željelo nezavisnost što je prije moguće, dok su ostali uglavnom rekli da žele neku verziju dvosmislenog statusa kvoa.

Obustava saradnje Kine sa SAD-a u nekoliko ključnih oblasti, uključujući klimatske promjene, vojne pregovore i napore u borbi protiv međunarodnog kriminala, "označava novu najnižu tačku u strateškom odnosu koji definiše naše vrijeme", ocjenjuje BBC.

Konsenzus do prije samo nekoliko godina bio je da SAD kao postojeća supersila treba da izgrade jake trgovinske i investicione veze s Kinom kao novom silom, poslije čega bi ideološke razlike izblijedile.

Umjesto toga, ističe britanski javni servis, iako je Kina zaista postala svjetska fabrika duboko integrisana u globalne lance snabdijevanja, na domaćem planu je sve autoritarnija, dok je na međunarodnoj sceni sve agresivnija.

Na primjer, posjeta Tajvanu 1997. tadašnjeg predsjednika Predstavničkog doma SAD-a Newta Gingricha naišla je na malo protivljenja. Sada su poslije posjete Pelosi ispaljeni projektili, kako navodi BBC, iznad demokratije i njenih 24 miliona ljudi čiji apetit za kinesku viziju ujedinjenja sve više opada kako je ona sve autoritarnija.

Pelosi je Kini možda dala izgovor, ali promjene u ponašanju Kine već su bile u toku, ističe BBC, i ukazuje da je bitka oko vrijednosti ponovo u centru pažnje, dok će se izazovi koje ona predstavlja za postojeći globalni poredak vjerovatno samo povećati.

federalna.ba/Beta