Kavazović: Bedr je paradigma borbe za slobodu, bolju i sretniju budućnost u našoj BiH

Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović poručio je večeras iz Ratne džamije na Igmanu da je Bedr paradigma borbe za slobodu, bolju i sretniju budućnost u našoj Bosni i Hercegovini, te kazao kako je neophodno biti ustrajan u borbi i dosljedan u slijeđenju cilja slobodne i prosperitetne Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

U džamiji na Igmanu večeras je nakon akšam namaza proučena “Bedrija” i održan posebni program kao centralni događaj Islamske zajednice povodom obilježavanja Lejletul-Bedra.

Govoreći o Bedru, reis Kavazović je kazao kako je to događaj koji daje lekcije svakom muslimanu i muslimanki, te kako pobjeda na Bedru sadrži i mnogo važnih poruka.

“Za zajednicu koja vjeruje i bori se brojke nisu presudne. Za zajednicu koja uloži trud i osloni se na dragog Boga pobjeda je dostižna. Zajednica koja ispred sebe ima cilj i koja je spremna na žrtvu, on joj je dostižan. Vođa koji ne podcjenuje članove svoje zajednice i koji se s njima savjetuje vodi zajednicu pravim putem do pobjede. S Bedra su se muslimani vratili jači no što su otišli na njega”, poručio je Kavazović.

Dodao je kako snaga muslimana tada nije bila u njihvoj vojnoj moći, već u moralnoj sili, koju je i poslanik Muhammed definirao riječima:

“Vratili smo se iz male bitke u veliku, to je bitka s nama samima, s našim slabostima.”

Kavazović dalje navodi kako je svaka zajednica ljudi koja vjeruje i bori se i koja je spremna suočiti s sobom, sa svojim slabostima, sposobna je da raste i razvija se.

“Mi bosanski muslimani imali smo naš Bedr mnogo puta u povijesti, sve su to bile male bitke koje su završene. Najveću stalno vodimo, u njoj smo svaki dan i svaku noć. To je bitka s našim slabostima, kojih ima kao korova u vrtu, kod svakog od nas i u našem narodu”, poručio je Kavazović.

Podsjetio je i na riječi hazreti Omera, koji je kazao:

“Ne bojim se velikog broja neprijatelja koji je pred nama, strah me velikog broja grijeha i poroka koji su u nama.”

Kavazović je svoje obraćanje završio riječima:

“Pobjede u borbi u s našim dušmanima ne može biti ukoliko ne dobijemo bitku s našim porocima i grijesima, mržnjom i prevarama, lažima i podmetanjima, pljačkama javnih dobara i zakidanja prava ljudi. Za muslimana borba sa svojim slabostima nikada ne prestaje. Bedr je paradigma borbe za slobodu, bolju i sretniju budućnost u našoj BiH. Zato se borimo i budimo ustrajni u toj borbi. Neka nas ne obuzimaju malodušnost i beznađe, budimo odlučni i dosljedni u slijeđenju našeg cilja, slobodna i prosperitetna naša domovina, Bosna i Hercegovina.”

Učenje “Bedrije” je jedan od značajnijih načina čuvanja sjećanja na Bedr u vjerskoj praksi muslimana Bosne i Hercegovine. “Bedrija” je arapski tekst u prozi u obliku dove, u kojem se po arapskoj abecedi spominju imena svih 313 učesnika u Bitki na Bedru.

Učenje Bedrije stoljećima u Bosni i Hercegovini bio je znak sjećanja na šehide Bedra, ali i crpljenje duhovne snage iz ovog događaja za prevazilaženje problema sa kojima su se muslimani u vrijeme različitih državnih stega i kušnji susretali.Bedrija se učila i u drugim dijelovima muslimanskog svijeta, a na prostorima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini se učila u porodičnom krugu Merhemići, Mujezinovići i drugi, zatim u Tabačkom mesdžidu i tekiji „Nadmlini“ u Sarajevu, a ovim programima je prisustvovao i reisu-l-ulema. Tradicija Bedrije dolazi sa čvrstom vezom šehida Bedra i šehida Bosne i Hercegovine.

federalna.ba/AA