Kako se građani nose sa inflacijom

Inflacija je ponovo u fokusu javnosti. Isplaćene su uvećane penzije, a Vlada je odobrila neoporezivu pomoć do 300 maraka. Ekonomisti upozoravaju da će stvarni efekt pomoći zavisiti od rasta cijena, a suočava li se Bosna i Hercegovina s dodatnim problemom – nestajanjem srednjeg sloja – pokazat će vrijeme.

Očekivana inflacija u Bosni i Hercegovini za ovu godinu, prema procjeni Centralne banke, iznosi 3,2%, uz najavu postepene stabilizacije. Isplaćene su uvećane penzije, a Vlada je odobrila neoporezivu pomoć do 300 maraka. Ova mjera ima za cilj ublažavanje rasta troškova života, omogućujući poslodavcima da direktno povećaju primanja radnika bez plaćanja poreza i doprinosa na taj iznos. Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH:

„Ovim putem kao sindikat pozivamo poslodavce, sve one koji daju minimalnu platu od 1026 maraka, da je otvorena mogućnost da ta minimalna plata bude i 1326 maraka. I ne samo za minimalnu platu nego i za srednju školu i za višu i za visoku školu da mogu dodavati na platu 300 maraka, a da ne plaćaju poreze i doprinose. To je nešto što je potpuno otvoreno izmjenom i novom uredbom.

I mi kao sindikat očekujemo detaljne izvještaje na kraju sedmog mjeseca, da vidimo jesu li to poslodavci ispoštovali i da ta minimalna plata od 1026 maraka faktički ne postoji.“

Jednokratna pomoć, poručuju nadležni, treba biti podrška u trenutku kada su kućni budžeti pod najvećim pritiskom. Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, ističe da je mogućnost isplate neoporezive naknade radnicima u proteklom periodu iskoristilo 15% firmi.

„Ovdje se prije svega radi o poslodavcima iz realnog sektora i danas je ministar Kraljević iznio podatke, ne oficijalne, ali one kojima je raspolagao, a to je da negdje u prosjeku između 50.000-55.000 uposlenika obuhvaćeno. Sad, ovisi o tome, neko je obuhvaćen sa 50-100 maraka, a neko sa 400 maraka. Znači, konstatovali smo da nije to dovoljno.“

Pomoć se može isplaćivati za mjesece od januara do juna ove godine. Pitanje je hoće li ova pomoć zaista olakšati život građanima ili je riječ o kratkoročnom rješenju koje neće donijeti trajne promjene. Troškovi hrane, stanovanja i energenata iz mjeseca u mjesec rastu. Plaće i penzije taj rast ne prate, pa sve veći broj građana kaže da jedva pokriva osnovne potrebe. Ekonomisti upozoravaju da će stvarni efekt pomoći zavisiti od inflacije.

„U prošloj godini poslodavci nisu imali toliko mogućnosti zbog značajnog rasta minimalne plate da koriste još ovu dodatnu olakšicu, što u ovoj godini može biti za njih neki vid pogodnosti. Neće morati plaćati dodatne poreske obaveze na tih do 300 konvertibilnih maraka. U svakom slučaju to može povećati raspoloživi dohodak radnika. Pitanje je samo koji će poslodavci iskoristiti tu mogućnost, a koji neće.“

Stručnjaci upozoravaju da se Bosna i Hercegovina suočava s dodatnim problemom. Sve je više građana koji žive na granici egzistencije, dok se mali broj stanovnika izdvaja kao izrazito bogat.

Bez stabilnih prihoda i kontrolisanih cijena, svaka nova kriza ponovo će otvoriti isto pitanje – koliko se dugo može živjeti od privremenih rješenja. Za sada, pomoć od 300 maraka ostaje kratkoročna podrška u dugoročno neizvjesnom ekonomskom okruženju. Hoće li ona biti uvod u ozbiljnije reforme ili samo još jedna privremena mjera – pokazat će naredni mjeseci.