Kako je Freud naišao na "najljubazniji doček" u Londonu

U junu će biti ponovno objavljene sve knjige slavnog psihoanalitičara Sigmunda Freuda, koji je posljednju godinu života proveo živeći u Londonu.

Bio je neka vrsta slavne osobe kada je stigao u glavni grad 1938., ali šta je mislio o vremenu koje je proveo tamo i je li ostavio ikakav trajan utjecaj?

Sigmund Freud rođen je 1856. godine u moravskom gradu Freibergu, u Austrijskom Carstvu. U dobi od tri godine njegovi roditelji, Amalia i Jakob, preselili su porodicu u Beč.

Mladi Sigmund isticao se u književnosti, jezicima i umjetnosti, što je sve imalo dubok utjecaj na njegovo kasnije razmišljanje. Godine 1881. doktorirao je na Univerzitetu u Beču i specijalizirao neuropatologiju, postavši vanredni profesor 1902. godine. Knjiga s Josefom Breuerom iz 1895., Studije o histeriji, utrla je put Freudovim teorijama psihoanalize – temi čijim se utemeljiteljem on smatra.

Psihoanaliza je terapija razgovorom gdje pacijenti leže na kauču sa svojim terapeutom iza njih izvan vidokruga. To znači da pacijent ne može vidjeti lice terapeuta i potiče se da koristi slobodne asocijacije i prijenos informacija kako bi podijelio svoje najdublje misli, pri čemu su seanse ponekad potrebne i tokom nekoliko godina.

"To je bila nova stvar, ideja da ako razgovarate s nekim ko je neurotičan ili lud, možete dobiti neke rezultate umjesto da ih samo zatvorite i postupate s njima prilično nasilno", objašnjava Lord David Freud, praunuk Sigmunda Freuda.

„Mislim da su tu ideju, gotovo univerzalno prihvatili svi terapeuti“.

Psihoanaliza se i danas naširoko koristi – no postoje deseci oblika terapije koji koriste slične ili različite tehnike.

Freud je također nadaleko poznat po Edipovom kompleksu i pomno je proučavao nesvjesni um svojih pacijenata. Bio je posebno zabrinut za njihove seksualne živote, snove i potiskivanje, a neke od njegovih ideja smatrane su kontroverznim.

Utemeljitelj psihoanalize prvobitno je živio u Beču, ali je početkom 1930-ih, budući da je bio Židov, privukao pažnju Nacističke stranke Adolfa Hitlera, a njegove su knjige javno spaljivane. Austriju je zatim pripojila Njemačka u „anschlussu“ u martu 1938., a u junu te godine, u dobi od 82 godine, Freud je napustio Beč nakon pregovora i plaćanja naknade nacistima.

Na svom putu do Ujedinjenog Kraljevstva putovao je Evropom Orient Expressom, uz pomoć princeze Marie Bonaparte, praunuke cara Napoleona koja je također bila jedna od njegovih pacijenata.

Njegov odlazak iz domovine bio je prožet tugom.

Freud je 6. juna 1938., na dan svog dolaska u London, napisao kolegi psihoanalitičaru Maxu Eitingonu: "Osjećaj trijumfa zbog oslobođenja previše je pomiješan s tugom, jer sam uprkos svemu još uvijek jako volio zatvor iz kojeg sam pušten."

Kad je stigao na stanicu Victoria, mnoštvo se okupilo da ga pozdravi. Taksisti su ga odmah prepoznali.

"Freud je bio međunarodna slavna osoba... globalni brend poznat u cijelom svijetu, priča o njegovom bijegu bila je naširoko objavljena u štampi", kaže dr. Giuseppe Albano, direktor Freudovog muzeja u Londonu. Freud je prvo odsjeo u Elsworthy Roadu 39 u Primrose Hillu, gdje je upoznao nadrealističkog umjetnika Salvadora Dalija i nastavio viđati Marie Bonaparte među ostalima.

Ali ubrzo se ponovno preselio i nastanio u mjestu koje je zvao domom zadnju godinu svog života - 20 Maresfield Gardens u Hampsteadu, koje je kupio za 6500 funti od predujma za knjigu.

Do kasnih 1930-ih Freud je bio prilično slab i bolovao je od raka čeljusti pa se nije prepuštao londonskom društvu. "Odbijao je mnoge pozive", kaže dr. Albano. "Bio je aktivan i primao je posjetitelje u 20 Maresfield Gardensa... Virginia i Leonard Woolf su bili njegovi izdavači u januaru 1939. i došli su razgovarati o njegovoj knjizi Mojsije i monoteizam."

Uprkos svojoj početnoj zabrinutosti, Freud se zaljubio u London.

U Mojsiju i monoteizmu on piše: "U lijepoj, slobodnoj, velikodušnoj Engleskoj naišao sam na najljubazniji doček. Sada živim ovdje, rado viđen gost, oslobođen tog ugnjetavanja i ponovno sretan što mogu govoriti i pisati."

Freudov život u Hampsteadu nije trajao više od godinu dana. Nakon što je trpio jake bolove i uz Annin blagoslov, njegov liječnik i prijatelj Max Schur dao mu je smrtonosnu dozu morfija u onome što je opisano kao potpomognuto samoubistvo. Freud je umro 23. septembra 1939. u dobi od 83 godine, neposredno nakon izbijanja Drugog svjetskog rata. Kremiran je i njegov pepeo položen u urnu u mauzoleju Golder's Green cemetery.

Njegova kći Anna nastavila je živjeti u 20 Maresfield Gardens sve do svoje smrti 1982. godine, a u njezinoj je oporuci određeno da kuća postane muzej posvećen njenom ocu.

Takav je i danas i uključuje mnoge Freudove stvari, uključujući slavni kauč koji je koristio za svoje seanse. Osim što je razvijao nove ideje, Freud je bio plodan pisac i sve što je stavio na papir, uključujući knjige i istraživačke radove, objavljeno je od 1953. do 1974. u 24 sveska koje je uredio James Strachey, uz pomoć Freudove kćeri Anne.

Ovog juna ponovno se objavljuje zbirka knjiga, poznata kao Revised Standard Edition (RSE), koju je uredio južnoafrički psihoanalitičar Mark Solms.

Zbirka ima više od 8000 stranica i košta oko 1500 funti. Publicisti RSE-a opisuju je kao "značajan skup knjiga" koji će "revidirati i obogatiti" Stracheyeve originale.

Lord Freud vjeruje da je činjenica da je njegov pradjed bio "tako dobar pisac" bila jedan od ključeva njegovog uspjeha. "Piše stvarno uvjerljivo i dok čitate njegove knjige vas podignu i povuku za sobom kao da čitate roman", kaže.

"Siguran sam da je to temeljni razlog zašto je postao tako slavan i etabliran."

Nema sumnje da će ponovno objavljivanje njegovih djela potaknuti novo zanimanje za Freuda, kao i novi film koji također izlazi u junu, pod nazivom Freud's Last Session, sa Anthonyjem Hopkinsom koji glumi utemeljitelja psihoanalize.

federalna.ba/BBC