BiH još nema plan zbrinjavanja ukrajinskih izbjeglica

Dok Evropa objeručke prihvata izbjeglice i pomaže unesrećene građane Ukrajine, vlast u našoj zemlji nijema. Državna. Obraz države spašavaju građani, Crveni križ, pojedinci i niži nivoi vlasti. Vijeće ministara, preciznije Zoran Tegeltija čeka - ni on ne zna šta čeka. Kako god, vijest da sredstva još nisu odobrena naprosto vrijeđa ne samo zdrav razum već posebno bh. duh.

U zemlje Evrope, ali i regiona u proteklih sedam dana pristiglo je stotine hiljada raseljenih Ukrajinaca. Uglavnom žena, starih i djece. Pravovremeno reagiranje institucija tih zemalja omogućilo im je da budu zbrinuti. Ulaz Ukrajinaca registrovan je i na granici naše države.

“U posljednja tri dana evidentirano je više od 100 državljana Ukrajine, od kojih je 60 evidentirano na ulazu u Bosnu i Hercegovinu. Važno je napomenuti da je riječ o redovnim putnicima te do ovog trenutka nije bilo evidentiranih osoba koje su izrazile potrebu za privremenu dozvolu odnosno azil”, navodi Francka Vican, glasnogovornica Granične policije Bosne i Hercegovine.

Bijeg od rata bh. građanima budu sjećanja, nelagodu i strah. Bosanci i Hercegovci su spremni pomoći i zbrinuti ukrajinske izbjeglice, poručuju u anketi.

Konkretne mjere poduzeo je Crveni križ Bosne i Hercegovine, koji je već uspostavio jedinstven humanitarni broj za pomoć izbjeglicama. Pozivom bh. građani doniraju dvije marke, ali to nije dovoljno, poručuju.

“U mnogome u cijeloj Evropi zaostajemo, neophodne su namirnice za ovako nezgodne situacije tako da se od ovog momenta pokreću procedure nabavke životnih artikala neophodnih da se obezbijedi obrok dostojanstven čovjeka, što je nama cilj”, ističe Rajko Lazić, generalni sekretar Crvenog križa Bosne i Hercegovine.

Kakav je cilj i plan zbrinjavanja ukrajinskih izbjeglica pitali smo predstavnike državnih institucija. Podsjetit ćemo da je državni parlamentarac Saša Magazinović od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine zatražio da Bosna i Hercegovina pokrene humanitarnu pomoć Ukrajini, dok je ministrica vanjskih poslova Bisera Turković zatražila održavanje hitne sjednice. Hitna sjednica nije održana. U međuvremenu, Vijeće ministara se nije udostojilo, i pored nastojanja ministra Selme Cikotića, da pod hitno odobri 200.000 eura za potrebe zbrinjavanja ukrajinskih izbjeglica.

"Ostale mogućnosti pomoći će se naknadno razmatrati. Ono što je u ovom trenutku jako bitno jeste činjenica da ukoliko se desi da državljani Ukrajine zatraže zaštitu i pomoć u smislu smještaja i prihvata na teritoriji Bosne i Hercegovine, mi u ovom trenutku imamo na raspolaganju kapacitete azilantskog centra u Delijašu, u blizini Trnova, i centra za prihvat izbjeglih i raseljenih lica koji se nalazi u Salakovcu, u blizini Mostara", naveo je Cikotić.

Inače, izbjegličko-prihvatni centar Salakovac je u nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Iako smo se obratili i ovom ministarstvu s pitanjima o kapacitetima i uvjetima, naš upit je ostao bez odgovora. Da li su nadležne institucije preokupirane mogućim scenarijem priliva izbjeglica ili samo ne osjećaju obavezu da se obrate javnosti i govore o ovoj temi - saznat ćemo ukoliko dođe do masovnih migracija.

Uostalom, neće biti prvi put da bh. institucije reagiraju kasno i nedjelotvorno, a situacijom gotovo uvijek zatačeni.

federalna.ba