Jerlagić za FR: U 2023. godini električna energija će poskupjeti i za domaćinstva

- Gospodine Jerlagiću, poslodavci u Federaciji su u velikoj neizvjesnosti. Elektroprivreda im šalje ponude sa preko 300 posto skupljom električnom energijom, što je nezamislivo. Znamo da će cijena uglja biti skuplja za 20 posto, ali da li je to zaista opravdan razlog za ovoliko poskupljenje struje za privredne subjekte?

Nažalost, zbog loše spreme u nekim rudnicima u pripremi termoelektrana dočekana je zima sa praznim depoima, sa nespremnošću termoelektrana da proizvedu onu električnu energiju koju imaju u svojoj snazi. Elektroprivreda BiH se našla u situaciji da nema dovoljno električne energije za svoje kupce. Iz tog razloga su morali nabavljati električnu energiju na berzi što je puno skuplje od vlastite proizvodnje. Ako dodamo dogovoreno poskupljene cijene uglja za 20% i kada se to pretvori u cijenu, to povećanje ne bi smjelo preći iznos od 20% aktuelne cijene. Imamo komentare da je električna energija tržišna roba, ja bih to shvatio da je naša elektroprivreda prodata sto posto i da je u privatnim rukama. S obzirom da je 90 posto u vlasništvu Vlade Federacije BiH, smatram da postoji zakonski okvir da vlada donese svoje akte i Elektroprivredi napravi ambijent da zaštiti domaću industriju koja će biti konkurentna spram industrija iz regiona. 

- Građani se s pravom boje da će doći do poskupljenja električne energije i za domaćinstva?

S obzirom da će poskupjeti ugalj u 2022. godini, onda je za očekivati poskupljenje električne energije za domaćinstva u 2023. Ako znamo da je 2022. izborna godina, onda su to razlozi zašto se nije govorilo sada o povećanju cijene, ali u 2023. godini će sigurno doći do toga.  

- Gospodine Jerlagiću, šta nas očekuje u narednom periodu kada znamo da je do 2030. godine rok za gašenje termoelektrana u zemljama Evropske unije?

Nažalost, većina naših termokapaciteta su do te mjere stari da neće moći ni dočekati 2030. godinu kada je kraj za proizvodnju električne energije iz termoelektrana u Evropskoj uniji. Većina objekata u BiH izuzev TE Stanari će imati kraj životnog vijeka do 2030. godine i pred nama je burno vrijeme kada u narednih deset godina treba izgraditi na stotine megavata novih obnovljivih izvora energije koji bi mogli nadoknaditi ove termokapacitete. To nije nimalo naivno, to je kapitalni projekat za BiH jer ostat ćemo bez 1700 megavata instalisane snage u termokapacitetima i biće izazov kako napraviti rješenje za to gašenje.