Izrael pretvorio ogromnu mrežu nadzornih kamera u Iranu u alat za ubijanje

Izraelske vlasti uspjele su preuzeti kontrolu nad uličnim nadzornim kamerama u Iranu i iskoristiti ih u operacijama likvidacije najviših državnih zvaničnika, što predstavlja sredstvo koje se sve češće koristi u savremenim ratovima.

Stotine miliona kamera postavljene su iznad prodavnica, na kućama i raskrsnicama širom svijeta. Mnoge su povezane na internet i slabo zaštićene. Nedavni napredak u vještačkoj inteligenciji omogućio je vojskama i obavještajnim agencijama da analiziraju ogromne količine snimaka i identifikuju mete.

Potencijal ovih sistema da budu hakovani i korišteni protiv protivnika Izrael je, prema analitičarima i dostupnim podacima, demonstrirao 28. februara, kada je uz pomoć uličnih kamera u Teheranu pratio iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.

Upotrebu hakovanih kamera u toj operaciji opisali su obavještajni izvori upoznati sa slučajem. Iran je u međuvremenu instalirao desetine hiljada kamera u glavnom gradu kao odgovor na talase protesta, uključujući i nove sisteme postavljene početkom godine nakon nasilnog gušenja demonstracija.

Da su kamere u Teheranu ranjive nije bila tajna – više puta su hakovane od 2021. godine, a i sami iranski zvaničnici ranije su upozoravali na prijetnju po nacionalnu sigurnost.

Stručnjaci za nadzor upozoravaju da ovaj slučaj ukazuje na širi problem: infrastruktura koju države grade radi kontrole može istovremeno učiniti njihove lidere lakšim metama.

Godinama stručnjaci za sajber sigurnost upozoravaju da kamere mogu postati oružje. Već 2019. godine pokazano je koliko je lako pristupiti milionima nezaštićenih uređaja, a taj broj i dalje raste. Procjene govore o milionima ranjivih kamera širom svijeta, uključujući i hiljade u Iranu.

Veliki broj uređaja instaliran je bez adekvatne zaštite – često s podrazumijevanim lozinkama ili zastarjelim softverom. Čak i sistemi odvojeni od interneta mogu biti kompromitovani uz pomoć insajdera.

Slične taktike već su viđene u sukobima: 2023. godine Hamas je hakovao nadzorne kamere na jugu Izraela prije napada 7. oktobra, dok su u Ukrajini zabilježeni pokušaji Rusije da preuzme kontrolu nad kamerama u blizini vojnih ciljeva.

Napredak u vještačkoj inteligenciji omogućio je brzo pretraživanje snimaka i identifikaciju osoba, vozila i drugih meta u realnom vremenu – što je ranije trajalo sedmicama ili mjesecima.

Iranske kamere bile su meta hakerskih napada i ranije. Objavljivani su snimci iz zatvora, kao i hiljade nadzornih zapisa iz Teherana. Tokom prošlogodišnjeg sukoba, prema dostupnim informacijama, kamere su korištene i za praćenje i napade na ključne lokacije.

Rastuća upotreba kamera u Iranu, uključujući i sisteme za prepoznavanje lica, dodatno povećava rizik. Istovremeno, tehnološka ograničenja i oslanjanje na stariju opremu i softver otežavaju adekvatnu zaštitu.

Analitičari procjenjuju da danas postoji više od milijardu sigurnosnih kamera širom svijeta, a taj broj stalno raste. U takvom okruženju, stručnjaci upozoravaju da će nadzorni sistemi sve češće biti korišteni kao alat u vojnim i obavještajnim operacijama.

Zemlje Persijskog zaljeva već su počele uvoditi mjere ograničavanja dijeljenja snimaka napada, strahujući da bi takvi materijali mogli pomoći protivnicima u procjeni štete i planiranju novih operacija.

Izraelske vlasti su u međuvremenu upozorile vlasnike kamera na moguće napade i pozvale ih da poboljšaju sigurnost uređaja, uključujući promjenu lozinki i ažuriranje softvera.

federalna.ba/Beta-AP