IZMJENE IZBORNOG ZAKONA: DOGOVOR ILI BONSKE OVLASTI

Visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit (Christian Schmidt) pozvao je vlast u Bosni i Hercegovini da u kratkom roku usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona kojima bi bile smanjene izborne prevare i povećana transparentnost izbornog procesa, u protivnom, nametnut će ih on koristeći ovlasti. Pozvao je predstavnike parlamenta da pokrenu postupak uvođenja elektronskog glasanja, a smatra i da bi trebalo depolitizirati biračke odbore. Međutim, hoće li se bh. plitičari uspjeti dogovoriti ili će visoki predstavnik posegnuti za bonskim ovlastima, vidjet će se u narednim danima.

Elektronsko brojanje glasova, skeniranje otisaka, videonadzor, lažne liste i birački odbori su tačke u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine na čije se izmjene više ne može čekati. Ultimatum, koji je vlastima u Bosni i Hercegovini dao visoki predstavnik Kristijan Šmit, ističe za nekoliko dana, pa će tako godine i godine pregovaranja morati stati u nekoliko dana. U suprotnom, izmjene će biti nametnute:

„U naredne dvije-tri sedmice svi bismo željeli da vidimo rezultat. Ukoliko do njega ne dođe, ne možemo zavisiti od nekih obećanja: ‘sljedeće sedmice’, ‘sljedeće sedmice’. Ne! Ove sedmice mora i ako se ne uradi, svi znaju da ima jedna osoba u gradu koja ima tu nadležnost i ovlaštenje da to donese.“

Poziv za tehničke izmjene Izbornog zakona je tako otvoren, ali je rok za pronalazak rješenja kratak, posebno za bh. političare za koje je dogovor često nemoguća misija. Nakon ultimatuma iz OHR-a da se odmah postigne dogovor o Izbornom zakonu BiH - ili će izmjene biti nametnute - domaće reakcije ne ulivaju povjerenje.

Iako su odmah nakon istupa visokog predstavnika Socijaldemokratska partija BiH, Narod i Pravda i Naša stranka izdale saopštenje u kojem snažno podržavaju usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH kojima bi bio osiguran transparentan i pošten izborni proces, Saša Magazinović, šef Kluba SDP-a u Parlamentu BiH, nije optimističan:

„U ovom trenutku mislim da je izvjesnije, ako će paket integriteta postati dio našeg zakonodavnog sistema, da to uradi visoki predstavnik nego da se taj proces završi kroz institucije. Tehnički je nemoguće to završiti u zadatom vremenu.“

Za političare iz RS-a ništa što traži ili nametne visoki predstavnik nije obavezujuće što je definisano i zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini sredinom godine. Reagujući na zahtjev visokog predstavnika, delegat u Domu naroda Radovan Kovačević kazao je da Šmit nastavlja biti dio problema, a ne dio rješenja, te da mu nije jasno kako Šmit misli da nametne odluku ili izmjenu nekog zakona kada nema legitimitet:

„Upravo je on najveći problem i kriza u Bosni i Hercegovini i sada već postaje kriza u kontinuitetu. Očigledno je da Šmit jadan ne može da shvati da on nije visoki predstavnik u BiH, da nema pravo da apsolutno bilo šta nameće BiH niti zajedničkim institucijama. U BiH odluke mogu da donose isključivo predstavnici građana u parlamentima i drugim institucijama, a pritisak na predstavnike građana u parlamentima mogu da vrše isključivo građani.„

Za predsjedavajuću Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Sanju Vulić apsurdna je Šmitova, kako ona kaže, tvrdnja da brine o građanima BiH, jer su građani birali one koji trebaju brinuti o njima.

Što se tiče hrvatskog političkog korpusa, odnosno HDZ-a BiH, koji je dio vladajuće koalicije sa SNSD-om i Trojkom, poznati su njihovi stavovi izmjena Izbornog zakona kada je u pitanju legitimno predstavljanje. Također, Mario Karamatić iz HSS-a, zastupnik u federalnom Parlamentu, poručuje da je nemoguće ispoštovati Šmitov ultimatum i da će na kraju svi prihvatiti zakon:

„Da postoji volja, koja zaista ne postoji, u ovom trenutku nije moguće fizički to uraditi što Kristijan Šmit od nas traži. Tako da evo, Kristijane, završi to, nametni zakon kao i ostalo dosad.“

Za opoziciju u RS-u tehničke izmjene Izbornog zakona odavno su poželjne i zatražene su još tokom prošle sedmice. Predsjednik Gradskog odbora SDS-a Jovica Radulović:

„SDS će u narednom periodu tražiti kroz opozicioni klub u parlamentu izmjene Izbornog zakona da već 2024. godine imamo druge okolnosti. I pozivamo političke stranke koje čine vlast da podrže izmjene Izbornog zakona.“

Ono što je sigurno jeste to da svakoj partiji na vlasti odgovaraju pravila koja se mogu zaobilaziti ili zloupotrebljavati i nijedna vlast nema interes da takvo stanje mijenja, jer je Izborni zakon vlastima u BiH zalog za svake naredne izbore. A rok za njegove tehničke izmjene počeo je da teče.  Trenutne opcije su dogovor bh. političara i njegovo usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH ili posezanje za bonskim ovlastima.