Izdvojeno pet miliona maraka za prijevremene izbore u RS-u, Dodik prijeti opstrukcijom

U budžetu državnih institucija i međunarodnih obaveza, koji je na jučerašnjoj sjednici usvojilo Predsjedništvo BiH i uputilo ga u parlamentarnu proceduru, predviđeno je pet miliona maraka za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Izbore bi u narednim danima trebala raspisati Centralna izborna komisija BiH, nakon što je Milorad Dodik i definitivno ostao bez funkcije. CIK mora sagledati sve finansijske aspekte, ali bi najveći izazov mogao biti sigurnosni, zbog Dodikovih prijetnji da će silom spriječiti izbore.

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, po zakonu, trebali bi biti održani najkasnije do 18. novembra. Milorad Dodik već jasno pokazuje namjeru da opstruira njihovo održavanje, pokušavajući produžiti vlastitu političku egzistenciju i zadržati poziciju koja mu je zakonski oduzeta:

„Ako su željeli ovakav razvoj situacije, uspjeli su. Oni će pokušati sad ponovo da mene problematizuju, da oni mene nešto kao proganjaju i tako dalje. Vidjet ćemo, možda su imali šansu prošli put, ovaj put ne znam da li će i kako ćemo se ponašati. Ponosan sam na naše ljude, na naše strukture, na našu policiju i mi ne sjedimo skrštenih ruku šta god oni mislili o tome.“

Centralna izborna komisija ima zakonski mandat i obavezu da raspiše i provede prijevremene izbore, ali ne može spriječiti eventualni pokušaj entitetskih vlasti da ih opstruiraju. Bivši član CIK-a Vehid Šehić.

„Vidjet ćemo šta će se dešavati. Jako je teško predviđati bilo šta u ovoj Bosni i Hercegovini. Ja opet ne želim da budem prorok, nego samo želim da stvarno svi akteri poštuju Izborni zakon Bosne i Hercegovine u cijelosti.“

Bilo kakav pokušaj sprečavanja izbornog procesa predstavljao bi direktan udar na ustavni poredak BiH. Veliku ulogu u poštivanju ustavnog poretka i provedbi prijevremenih izbora imat će i opozicija u RS-u koja se već sprema za ovaj proces. Sastanak SDS-a, dijela PDP-a, Narodnog fronta te Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, najavljuje se do kraja sedmice.

„Mi smo legalisti koji poštuju odluke svih institucija. Naravno kad se raspišu izbori, mi planiramo da izađemo na te izbore, nadam se, opozicija oko jednog zajedničkog kandidata“.

Za prijevremene izbore u Republici Srpskoj bit će potrebno oko pet miliona KM, koliko je na prijedlog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića uvršteno u prijedlog državnog budžeta, a o čemu se tek treba izjasniti Parlamentarna skupština BiH. CIK mora sagledati sve finansijske aspekte izbora, ali i sve druge okolnosti koje su daleko veći izazov od svih dosadašnjih. Vehid Šehić:

„U prvih 30 dana ne može biti zakazano glasanje, jer treba ostaviti vremena Centralnoj izbornoj komisiji da u tehničkom smislu pripremi sve za izbore, da vidimo ko će biti kandidati kako bi se mogli štampati glasački listići i drugi izborni materijal koji je neophodan da bude na biračkom mjestu. Veliku odgovornost, osim CIK-a, kao glavnog aktera u izbornom procesu, imaju gradske i općinske izborne komisije, u konkretnom slučaju u Republici Srpskoj. Predstoji imenovanje članova biračkih odbora. Mi znamo da većinu članova biračkih odbora i dalje predlažu politički subjekti, osim predsjednika biračkih odbora. Ja vjerujem da neće biti problema.“

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održani su samo jednom i to 2007-me godine, nakon što je iznenada preminuo tadašnji entitetski predsjednik Milan Jelić. Međutim, Ustavom i zakonima RS-a nije izričito propisano šta u slučaju kada Sud zabrani obavljanje dužnosti predsjedniku ovog entiteta, što predstavlja nedoumice u vezi s privremenim nasljeđivanjem na toj poziciji. Republika Srpska ima i dva potpredsjednika, ali je njihova uloga simbolična, što se i u ovom slučaju potvrđuje, kaže jedan od njih Ćamil Duraković:

„Sad se upravo u ovakvim situacijama potvrđuje koliko Bošnjaci i Hrvati nemaju politički subjektivitet i koliko ne koriste ustavna prava, odnosno demokratske kapacitete, posebno kada je riječ o izborima u kojima potpredsjednik iz reda Bošnjaka i Hrvata dobije legitimitet građana ovog entiteta da ih zastupa u institucijama ovog entiteta. Očito smo marginalni i očito se na nas uopšte ne računa.„

Pred Centralnom izbornom komisijom Bosne i Hercegovine je veliki posao, ali se može desiti i da visoki predstavnik Kristijan Šmit nametne rješenja, ako smatra da nepopunjenost ove funkcije narušava civilnu implementaciju Dejtonskog sporazuma.