Izbori u Brazilu: Lulin zapanjujući povratak

Izbori u Brazilu: Lulin zapanjujući povratak
(Izvor: EPA/Sebastiao Moreira)

Brazil je skrenuo ulijevo jer je bivši predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva pobijedio krajnje desničarskog sadašnjeg predsjednika Jaira Bolsonara na predsjedničkim izborima.

Nakon razdorne kampanje u kojoj su se sukobila dva ljuta rivala na suprotnim stranama političkog spektra, Lula je osvojio 50,9% glasova. Bilo je to dovoljno da se pobijedi Jair Bolsonaro, čiji su navijači bili uvjereni u pobjedu.

No, podjela koju su ovi izbori istaknuli vjerovatno neće tako lako nestati.

Zapanjujući je to povratak za političara koji se nije mogao kandidirati na posljednjim predsjedničkim izborima 2018. jer je bio u zatvoru i kandidiranje mu je bilo zabranjeno. Proglašen je krivim za primanje mita od brazilske građevinske tvrtke u zamjenu za ugovore s brazilskom državnom naftnom tvrtkom Petrobras. Lula je proveo 580 dana u zatvoru prije nego što mu je presuda poništena, a potom se i vratio se u političke sukobe. "Pokušali su me živog zakopati i evo me", rekao je, započinjući svoj pobjednički govor.

Ispitivanja javnog mnijenja su od početka sugerirala da će on pobijediti na izborima, ali kada je njegova prednost u prvom krugu bila znatno manja od predviđanja, mnogi su Brazilci počeli sumnjati u njihovu tačnost. Podržavatelji Jaira Bolsonara - ohrabreni optužbama svog kandidata da su "establišment" i mediji protiv njega i stoga potcjenjuju njegovu podršku - potpuno su vjerovali u njegovu pobjedu.

Pobjeda ljevičarskih vođa vjerovatno će razljutiti Bolsonarove obožavatelje, koji Lulu rutinski nazivaju "lopovom" i tvrde da poništenje njegove osude ne znači da je nevin, samo da nije ispoštovana odgovarajuća pravna procedura. I dok je Jair Bolsonaro izgubio, njemu bliski zastupnici osvojili su većinu u Kongresu, što znači da će se Lula suočiti sa oštrim otporom svojoj politici u zakonodavnom tijelu.

Ali Luli, koji je bio na dužnosti u dva mandata između januara 2003. i decembra 2010., nije strano sklapanje političkih saveza. Za svog potpredsjedničkog kandidata izabrao je bivšeg suparnika Geralda Alckmina, koji se na prethodnim izborima natjecao protiv Lule. Čini se da se njegova strategija stvaranja liste "jedinstva" isplatila i privukla birače u krug koji možda nisu razmišljali o tome da glasaju za njegovu Radničku stranku.

U svom pobjedničkom govoru imao je pomirljiv ton, rekavši da će vladati u ime svih Brazilaca, a ne samo onih koji su glasali za njega. "Ova zemlja treba mir i jedinstvo. Ovo stanovništvo se više ne želi boriti", rekao je. Jair Bolsonaro još nije priznao poraz. Kampanja je djelomično bila toliko napeta jer je krajnje desni predsjednik sumnjao - ne nudeći nikakve dokaze - u pouzdanost brazilskog elektronskog sistema glasanja.

To je potaknulo strah da možda neće prihvatiti rezultat ako bude protiv njega.

Dan prije drugog kruga, međutim, izjavio je: "Nema ni najmanje sumnje. Ko ima više glasova, dobija izbore. To je demokratija."

Na sam dan izbora policija je zaustavila autobuse koji su prevozili birače na birališta u, kako je Lulina kampanja rekla, pokušaj da ih spriječi u glasanju. Šef izbornog suda Alexandre de Moraes naredio je policiji na autocestama da ukine sve blokade cesta i kontrole. Rekao je da iako je glasanje na nekim biračkim mjestima bilo odgođeno, niko nije bio spriječen glasovati. Ali incidenti su znatno podigli napetosti.

Sada postoji mnogo očekivanja kada će i što će Bolsonaro reći sada kada se službeno zna da je dobio manje glasova nego Lula.

Izbori nisu pozorno praćeni samo u Brazilu, već i u inozemstvu, a aktivisti za zaštitu okoliša posebno su zabrinuti da bi još četiri godine Bolsonarove vlade dovele do daljnje deforestacije u amazonskoj prašumi. Lula se osvrnuo na te strahove u svom pobjedničkom govoru rekavši da je "otvoren za međunarodnu suradnju u zaštiti Amazonije"."Danas govorimo svijetu da se Brazil vratio. Prevelik je da bi bio protjeran u ovu tužnu ulogu globalnog parije", dodao je.

No u središtu njegovog govora bilo je obećanje da će se uhvatiti u koštac s gladi, koja je u Brazilu u porastu i koja pogađa više od 33 miliona ljudi. Ključ Luline popularnosti tokom njegova prva dva mandata bio je izvlačenje miliona Brazilaca iz siromaštva. Ali u privredi nakon pandemije, pronalaženje finansijskih sredstava za ponovno stvaranje tog podviga neće biti lak zadatak, pogotovo ako ga ometa neprijateljski raspoloženi Kongres.

federalna.ba/BBC

Luiz Inacio Lula da Silva Brazil izbori