Iz susjedne Srbije, preko kampova u BiH do krajnjeg cilja - Evrope
U posljednja tri mjeseca BiH bilježi porast migracijskog pritiska. Posebno je izražen na sjeveroistočnom i istočnom dijelu BiH. Iz susjedne Srbije, preko kampova u BiH do krajnjeg cilja - Evrope.
Više od 5.000 pokušaja ilegalnog prelaska državne granice, od početka ove godine, evidentirali su pripadnici GPBiH. Najveći broj migranata otkriven je u graničnom pojasu na području istoka i sjeveroistoka naše zemlje. U pokušaju da dođu do "obećane zemlje", ovi ljudi gotovo svakodnevno proživljavaju muke i nedaće. Sredstva i način da dođu do Evrope, ne biraju. I dok čekaju da im se osmjehne sreća, osmjehuju se jedino krijumčari.
„Sve učestaliji su slučajevi krijumčarenja migranata u motornih vozilima, gdje se pokušavaju skriti u podnožja tih vozila, cisterne i druga mjesta unutar teretnih vozila“, objašnjava Franka Vican-Bošković, portparolka GPBiH.
Izmijenjen tok rijeke Drine i dugi sušni periodi niskog vodostaja pogodovali su povećanom prilivu migranata na području Bijeljine što vodi do broja od 154 osobe samo u prošlom mjesecu. Preko Drine, iz Srbije do Janje, a onda dalje ka prihvatilištima.
„Do sad su išli u manjim grupama, sad idu u grupama od 50 i više ljudi. A primujećeno je i da sad idu kompletne porodice, imaju i mala djeca i žene, što do sad nije bio slučaj“, kaže Radislav Borovčanin, predsjednik MZ Janja.
Načelnik Sektora policije PU Bijeljina Igor Kapikul navodi kako lica koja su došla na to područje nisu imala dokumentaciju potrebnu za identifikaciju - najveći je broj muškaraca, 54 lica, dok je evidentirano i 7 lica žena. Dodaje kako im je ponašanje je miroljubivo, te da nisu zabilježeni slučajevi krivičnog djela i prekršaja.
„Čak i naši građani kad vide malu djecu, daju im hljeba, voća.. Jer smo mi, ipak, gostoprimljiv narod“, dodaje Borovčanin.
Topao obrok i bar jednu noć u toplom migranti imaju zahvaljujući nevladinim organizacijama i empatičnim sugrađanima.
„Što se tiče naše države, koja je potpisnica Konvencije o ljudskim pravima, dužni su da preuzmu odgovornost za human i dostojanstven smještaj ovih ljudi, olakšan pristup azilu. Pored ovog humanog dijela posla kojim se bavimo, mi smo i na usluzi policijskim službenicima, praktično smo njihova desna ruka, ovdje na stanici, preko nas komuniciraju s tim ljudima, asistiramo ukoliko primijetimo neke neželjene situacije ili bilo šta što odstupa od nekog normalnog ponašanja“, govori volonter Senad Pirić.
Damir Begić djelatnik je u Centru Puž: „Za porodice koje nemaju novca, a s obzirom na to da Centar Puž ima sigurnu kuću, automatski zovemo AVM, oni obezbjeđuju transport, zadržavaju se jedan dan, a već sutra ih voze prema kampu Ušivak“.
Osim spolne i starosne strukture zabilježen je i određen pad broja državljana Pakistana koji su u proteklom periodu bili u samom vrhu ljestvice evidentiranih osoba.
„Zabilježen je porast državljana Indije, Burundije, Kube...“, ističe Vican-Bošković.
No, kako bi se učinkovitije kontrolisala državna granica, nužna je saradnja svih nivoa vlasti, ali i pomoć EU-a. Ograničen budžet Granične policije i 20 godina star Pravilnik po kome se i danas radi nisu adekvatan odgovor na migrantsku krizu. Trebalo bi podsjetiti da je osiguranje efikasnog upravljanja granicom i migracijama važno pitanje na evropskom putu Bosne i Hercegovine.
federalna.ba