Iz Konga i Burundija preko Bratunca u EU
Nakon kraćeg zatišja tokom ljeta, u posljednja dva mjeseca zabilježen je blagi porast broja ilegalnih migranata u Bosni i Hercegovini. Ono što je razlika u odnosu na raniji period je to, što sada dolaze iz afričkih zemalja i najčešće su cijele porodice. Zbog porasta broja migranata i pojedine evropske zemlje pojačavaju kontrolu na granici, dok Evropska unija vrši pritisak na Beograd da odmah uskladi svoju viznu politiku s Briselom. Mediji već danima izvještavaju o povećanom broju migranata, koji svako jutro osvanu na autobuskoj stanici u Bratuncu. Prema riječima vozača lokalnog autobusa Zorana Spajića, koliko ih uspije prijeći Drinu, duplo više ih na drugoj strani obale čeka da pređe u Bosnu i Hercegovinu. Iz Bratunca idu za Sarajevo ili Tuzlu, a onda dalje ka Evropskoj uniji. Uglavnom imaju novac za kartu i ne prave probleme.
„Dnevno zna da ode, u tri linije, za Tuzlu i Sarajevo oko 140 migranata“, kaže Spajić. Ovo je samo jedan od primjera koji svjedoče povećanoj frekvenciji migranata u našoj zemlji, a što potvrđuju i u Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine. Glasnogovornica Franka Vican:
"Bilježimo blagi porast migracija u odnosu na prošlu godinu u isto vrijeme, pripadnici Granične policije su od početka godine odvratili više od 4100 osoba od nezakonitog prelaska granice i to najviše u kolovozu i rujnu. Sve je učestalije i krijumčarenje ljudima, odnosno migrantima“, naglašava Vican.
Već četiri godine Zvornik je pod najvećim pritiskom. Važi za mjesto gdje je pronađen i vraćen najveći broj ilegalnih prelazaka, a ujedno i područje gdje je zabilježeno najviše utapanja. Ono što je specifično u posljednje vrijeme jeste to što su počeli dolaziti i iz afričkih zemalja, kaže vođa Sektora jedinice Granične policije Zvornik Vujo Novičić.
"Obično su to zemlje Burundi i Kongo, gotovo čitave porodice idu, u velikim grupama, što dosad nije bilo uobičajeno, dosad su uglavnom bili iz Pakistana, Afganistana, Indije, ali eto sad i iz afričkih zemalja su počeli da dolaze".
Burundi je, podsjećamo, jedna o najsiromašnijih zemalja svijeta. Opterećuju ga, kao i susjednu Ruandu, etnički sukobi. Iako ne žele pred kamere, kažu da im nije važno u kojoj zemlji Evrope će završiti i jedino što žele je miran život. Avionom stižu do Beograda, a onda nastavljaju ilegalnom balkanskom rutom. Prema ocjeni pojedinih zvaničnika iz Evropske unije, Srbija postaje „čvorište" migracija, koja „očigledno" odobrava bezvizni režim državama koje nisu priznale Kosovo, poput Indije, Tunisa i Burundija koji mogu turistički putovati u Srbiju bez vize. Stoga je Evropska unija pojačala pritisak na Beograd da odmah uskladi svoju viznu politiku s Briselom, a što je predsjednik Aleksandar Vučić nedavno i obećao.
„Ukoliko Srbija i druge balkanske zemlje ne budu kooperativne, mogao bi im biti oduzet bezvizni režim za Šengenski prostor“, nagovijestila je ovo evropska komesarka za unutrašnje poslove i migracije Ylva Johansson. S druge strane, pravnik Beogradskog centra za ljudska prava Nikola Kovačević, smatra da će se zatvoriti jedna migraciona ruta koja vodi iz različitih zemalja koje su u teškoj situaciji.
„Vjeruje da će Srbija uskladiti svoju viznu politiku s EU, s obzirom na to da se ovo već desilo u periodu od 2016. do 2018. godine, kada su stizale desetine aviona iz Teherana mjesečno s Irancima koji su dolazili navodno kao turisti, a vrlo brzo su završavali u Hrvatskoj, Rumuniji, Mađarskoj“, ocjenjuje Kovačević.
Prema navodima evropske pogranične agencije Frontex, od januara do septembra ove godine 228.000 ljudi je “ilegalno doputovalo" u Šengenski prostor, što je 70 posto više nego prošle godine. U ovu brojku ne ulaze milioni ukrajinskih izbjeglica.