Istekao rok za usaglašavanje teksta Nacrta Reformske agende

Istekao je rok za usaglašavanje teksta Nacrta Reformske agende, dokumenta ključnog za povlačenje sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji je vlast BiH sama sebi postavila. Naime, prošlog mjeseca predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, najavila je da je do svih ministarstava i nivoa vlasti hoće li biti aktivni i usaglasiti tekst dokumenta do 11. augusta. O tome je, pored ostalog, dan ranije bilo riječi i na sastanku Kvinte sa bh. političarima.

Na sastanku bh. političara sa ambasadorima Kvinte osim o teškoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini razgovaralo se i o zastojima u izvršavanju evropskih zadataka, od kojih bi prije svega imala korist BiH i njeno stanovništvo. Kako je ranije saopšteno, krajem juna, Vijeće ministara usvojilo je Nacrt liste reformi i nacrt Reformske agende, ali do sada to nije finalizirano kako bi u septembru bilo i predstavljeno evropskim zvaničnicima kao napredak BiH, kojim bi trebalo da se otkoči proces za dobijanje višemilionskih sredstava iz Plana rasta. Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH gostujući u programu Federalne televizije kaže:

„Šta mi dalje možemo uraditi u ovom procesu, a to su evropske integracije. Vi znate da su pred nama još par zakona, dva zakona i izbor pregovarača i dvije hiljade miliona maraka, plan rasta, koji su ostali neriješeni, a da će se to riješiti u narednom periodu. I o njihovoj poziciji, kako bih rekao, njihovim razmišljanjima. Ja se nadam da ćemo mi u narednih par dana dobiti odgovor na pitanje da li su oni promijenili svoj dosadašnji stav gdje su stajali i branili Dodika.“

Nakon sastanka predstavnika Trojke sa ambasadorima zemalja Kvinte, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kaže da vidi da se na tome radi:

„Vidim da se na tome radi. I dobili smo u razgovorima neka uvjeravanja da se taj dokument pošalje. Nadam se da će predsjedavajuća Krišto i HDZ sada u ulozi ključnog aktera u prekompoziciji vlasti imati zaista veliku odgovornost.“

Međutim, sredstava iz Plana rasta nema, a očigledno je da su vlasti na nižim nivoima računali na dobijanje tog novca. Tako ne treba zanemariti činjenice da vlast na nivou BiH pored NIP-a, Naše stranke, SDP-a i HDZ-a čini i SNSD čiji su kadrovi potpuno promijenili načine djelovanja u institucijama od kada je pokrenut pravni spor protiv lidera SNSD-a. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac nedavno je nakon sjednice Vijeća ministara rekao kako Evropa ucjenjuje sredstvima Plana rasta:

„Sjetimo se perioda kada se pojavilo pojmovno Plan rasta, kada su mnogi od mojih kolega ministri u Savjetu ministara ovdje došli i pričali ružičastu priču – čeka nas dvije milijarde, nemojte da izgubimo dvije milijarde i tako dalje. Uložili smo ozbiljne napore da ispunimo neke aktivnosti. Želim da kažem da smo usporeni činjenicom time da je Trojka odbila da u paketu svih 14 ključnih prioriteta usaglasimo i da onda krenemo ka ispunjavanju obaveza iz Reformske agende. Onda čujemo narativ da tobože su samo oni koji se bave tim. Mnoge zemlje koje su usvojile Plan rasta kasnila im je uplata. Oni koji su zagovarali Plan rasta kao projekt sadašnje EK su jasno rekli; da kada usvojite Plan rasta po godinama, ukoliko dio aktivnosti ne implementirate nećete dobiti novac. To je ucjena Evropske komisije. Nedavno je tek Srbiji uplaćen dio sredstava.“  

Treba spomenuti da je od prvobitne odluke Evropske komisije da za deset posto smanji novac iz Plana rasta, za očekivati da će isto biti ponovljeno jer malo je vjerovatno da će doći do konačne usaglašene verzije Reformske agende. Bosni i Hercegovini, nakon te odluke, umanjena su za 10 posto sredstva koja još nije ni ostvarila. Umanjenje iznosi oko 108 miliona eura od ukupno planiranih milijardu eura.