Iran uhapsio istaknute reformiste bliske predsjedniku zemlje

Predsjednica Iranskog reformističkog fronta, organizacije koja je imala ključnu ulogu u izboru predsjednika Masouda Pezeshkiana, uhapšena je od strane Iranske revolucionarne garde (IRGC), u potezu koji će vjerovatno dodatno produbiti tenzije oko načina na koji su vlasti reagovale na nedavne ulične proteste, prenosi The Guardian.

Azar Mansouri, generalna sekretarka stranke Islamski iranski narodni pokret, ranije je izrazila duboku tugu zbog smrti demonstranata, ističući da se takva katastrofa ne može ničim opravdati. U javnosti, međutim, nije pozivala na ostavku vrhovnog vođe Alija Khameneija.

Šira akcija protiv reformističkih krugova

U onome što djeluje kao odlučna akcija protiv ključnih reformističkih figura izvan vlasti, uhapšeni su i Ebrahim Asgharzadeh, predsjednik političkog odbora Reformističkog fronta, te Mohsen Aminzadeh, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova u vladi nekadašnjeg predsjednika Mohammada Khatamija.

Najmanje još dvije istaknute ličnosti Reformističkog fronta – krovne organizacije koja okuplja čak 27 reformističkih frakcija – dobile su nalog da se ove sedmice jave u policijske stanice. Ovi potezi, prema ocjenama posmatrača, imaju za cilj spriječiti širenje kritika na račun načina na koji su sigurnosne službe postupale tokom protesta.

Zvanični podaci vlade govore o 3.000 poginulih, dok drugi izvori procjenjuju da je broj žrtava znatno veći.

Teške optužbe tužilaštva

Teheransko tužilaštvo tvrdi da su uhapšeni činili sve kako bi „opravdali djelovanje pješadije terorista“ te da su djelovali u sprezi sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.

Optuženi su i za „narušavanje nacionalnog jedinstva, zauzimanje stava protiv ustava, promovisanje kapitulacije, izopačavanje političkih grupa i stvaranje tajnih subverzivnih mehanizama“.

Opravdavajući dosad nezabilježen obračun s reformistima, šef pravosuđa Gholam-Hossein Mohseni-Ejei izjavio je: „Oni koji iznutra izdaju saopćenja protiv Islamske Republike u saglasnosti su sa cionističkim režimom i Amerikom.“

Osobe koje su potpisale sporna saopćenja nazvao je „bijednima i jadnima“ te zaprijetio da će „pretrpjeti gubitke“.

Mansouri: „Ova katastrofa se ne može oprati“

U saopćenju objavljenom prošle sedmice, Mansouri je poručila: „Nećemo dozvoliti da krv ovih dragih ljudi padne u zaborav niti da se istina izgubi u prašini. Traganje za pravdom i razjašnjavanje istine ljudska je dužnost svih nas.“

Dodala je da nijedna sila, opravdanje ili protok vremena ne mogu „oprati ovu veliku katastrofu“. Mansouri pritom nije podržala strane intervencije.

Hapšenja aktivista za ljudska prava

Njeno hapšenje uslijedilo je nakon privođenja četvero iranskih boraca za ljudska prava koji su potpisali saopćenje, podržano od 17 istaknutih aktivista, u kojem se zahtijeva „slobodan i transparentan referendum“ za uspostavu nove, demokratske vlasti u Iranu.

U početku su uhapšeni Vida Rabbani, Abdollah Momeni i Mehdi Mahmoudian, a čini se da je kasnije priveden i četvrti potpisnik, dr. Ghorban Behzadian-Nejad, viši savjetnik reformističkog lidera Mir-Hosseina Mousavija.

U saopćenju se navodi: „Masovno ubijanje onih koji su tražili pravdu i hrabro protestovali protiv ovog nelegitimnog sistema predstavlja organizovani državni zločin protiv čovječnosti.“ Također se osuđuju pucnjava na civile, napadi na ranjene i uskraćivanje medicinske pomoći kao „djela protiv sigurnosti Irana i izdaja domovine“.

Novi udarac za Narges Mohammadi

Odvojeno, dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi, uhapšena prije 59 dana, dobila je novu zatvorsku kaznu od sedam godina. U nedjelju joj je prvi put omogućeno da kratko razgovara sa svojim advokatom Mostafom Nilijem. Tom prilikom je otkrila da je bila prebačena u bolnicu, ali vraćena u zatvor prije završetka liječenja.

Ograničena moć predsjednika Pezeshkiana

Predsjednik Pezeshkian formirao je komisiju za istragu protesta, ali se ne očekuje da će ona biti kritična prema Revolucionarnoj gardi. Hapšenje njegovih bivših političkih saveznika pokazuje koliko je njegov uticaj nad ključnim centrima moći u državi ograničen – što će biti još očiglednije ukoliko ostane nijem na privođenje svojih pristalica.

Na izborima u junu 2024. godine, uz izlaznost od 49,7%, Pezeshkian je osvojio predsjedničku funkciju sa 16,4 miliona glasova, pobijedivši rivala Saeeda Jalilija, koji je dobio 13,5 miliona. Uprkos tome, teško uspijeva iskoristiti dobijeni mandat.

Regionalni i međunarodni kontekst

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ubrzao je posjetu Washingtonu kako bi lobirao kod predsjednika Donalda Trumpa da se iranski raketni program uključi u pregovore između SAD-a i Irana.

Razgovori u Muscatu, koje posreduje Oman i koji su počeli u petak, trebali bi se nastaviti ove sedmice. Trump je izjavio da je spreman da se pregovori fokusiraju isključivo na ograničavanje iranskog nuklearnog programa – stav koji izaziva zabrinutost u Izraelu i među dijelom Republikanske stranke.

federalna.ba