Ilhan Omar pod stalnim prijetnjama, ali bez straha: Neće me ušutkati ni mržnja ni predsjednikova opsesija

„To je Teddy“, kaže Tim Mynett, suprug američke kongresmenke Ilhan Omar, dok njihov petogodišnji labrador veselo trči po njenom uredu na Capitol Hillu. „Ako mu previše dugo gledaš u oči, potpuno se zanese. On je moj najbolji prijatelj – a ovih dana nam je i dio sigurnosnog tima.“

Dok pas razigrano skače oko njih, Omar sjedi smireno, gotovo zenovski, u crnom kožnom namještaju oko niskog stola za kafu. Taj mir djeluje neobično za osobu koja godinama prima ozbiljne prijetnje smrću i koja je meta uporne političke i lične kampanje jednog od najmoćnijih ljudi na svijetu – predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Trumpove uvrede i huškački skupovi

Na predizbornom skupu u Pennsylvaniji prošle sedmice, Trump je ponovo javno napao Omar. Ismijavao je njen hidžab, ponovio tvrdnje da je, navodno, udala vlastitog brata kako bi dobila američko državljanstvo, te ustvrdio da se zbog toga „nalazi u SAD-u ilegalno“. „Treba je izbaciti odavde! Ona samo kuka!“, rekao je Trump, dok je publika skandirala: „Pošaljite je nazad! Pošaljite je nazad!“

Kako sama Omar doživljava takve izjave?

„To je odvratno i mislim da se radi o nezdravoj, jezivoj opsesiji koju on ima prema meni“, rekla je 43-godišnja kongresmenka u intervjuu za Guardian, odjevena u džemper s prugama zelene, bijele i roze boje, dok se Teddy igrao u blizini.

Podsjetila je da su činjenice odavno jasne: „Svi znaju da sam u Sjedinjene Države došla sa 12 godina kao izbjeglica, da sam državljanstvo dobila sa 17, i da sam uredno izabrana članica Kongresa. Moj status nije ni na koji način upitan.“ Omar smatra da Trump poseže za ksenofobijom kad god nema odgovore na stvarne probleme.

„Trebao je govoriti o troškovima života u Pennsylvaniji, ali kad stvari ne idu dobro – on skreće pažnju. Nije riješio pitanje pristupačnosti života za Amerikance i onda slijedi – mržnja. To je isti priručnik iz kojeg stalno čita.“

Ured koji priča priču identiteta

Zidovi njenog ureda oslikavaju dio njenog identiteta i političkog puta. Afrički motivi dominiraju prostorom: stilizirani portret žene s maramom na glavi u bojama plave, crvene, žute i narandžaste; platno nazvano „Djibouti“ s bubnjem, avanom i pletenom košarom. Tu su i fotografija Shirley Chisholm, prve crne žene izabrane u Kongres, te naslovnica magazina Essence s Omar i ostalim članicama progresivne „Squad“ grupe.

Ilhan Omar rođena je u Somaliji. Zbog građanskog rata, njena porodica pobjegla je kada je imala osam godina i provela četiri godine u izbjegličkom kampu u Keniji. U SAD dolaze devedesetih, a 1997. se nastanjuju u Minneapolisu. Američko državljanstvo dobila je 2000. godine.

Trumpova fiksacija na Omar traje godinama. Još 2019. je tvitovao da ona i ostale članice „Squada“ trebaju „da se vrate tamo odakle su došle“.

Teorije zavjere i dehumanizacija

Optužbe da se udala za brata prvi put su se pojavile 2016. tokom njene kandidature za parlament Minnesote. Omar ih naziva „apsolutno lažnim i besmislenim“ i objavila je detaljnu hronologiju svojih brakova i razvoda. Nikakav dokaz nikada nije pronađen, ali tvrdnje i dalje kruže desničarskim medijima.

„To je isti obrazac kao s teorijom da Obama nije rođen u SAD-u ili da Hillary Clinton drži djecu u podrumu zgrade koja nema podrum“, kaže Omar. „To je pokušaj da se ljudi poput mene dehumaniziraju.“

Tim Mynett, politički konsultant za kojeg se Omar udala 2020. godine – na sam dan početka pandemijskog lockdowna – kaže da ga Trumpovi napadi više ne iznenađuju. „Tokom Trumpovog prvog mandata demonizirao je moju suprugu do te mjere da nam je savezna vlada dodijelila šesteročlanu zaštitu. Postojala je stvarna zavjera da se napadne.“

Dodaje da je ironično i dirljivo što su neki od ljudi koji su radili na sprječavanju napada bili bijeli muškarci koji su se infiltrirali u rasističke online grupe kako bi identificirali stvarne prijetnje.

Politika nasilja

Prema podacima Kapitolske policije, samo 2024. godine istraženo je 9.474 prijetnji i zabrinjavajućih izjava upućenih članovima Kongresa – više nego dvostruko u odnosu na 2017. Omar je dodatno potresena nedavnim ubistvom svoje prijateljice Melisse Hortman, bivše predsjednice parlamenta Minnesote, i njenog supruga, koje je ubio napadač prerušеn u policajca.

„Kad predsjednik svakodnevno koristi dehumanizirajući jezik, znamo da će to doprijeti do najopasnijih ljudi“, upozorava.

„2019. sam imala najviše prijetnji smrću od svih članova Kongresa. Tokom Bidenovog mandata gotovo da su nestale. Sada su se vratile“, kaže Omar. „Postoji jasna veza između Trumpove politike i porasta političkog nasilja.“

Fokus na posao, uprkos svemu

Napadi na Ilhan Omar ne završavaju na ličnom nivou. Naprotiv, oni se sve otvorenije šire i na zajednicu iz koje potiče, posebno u Minnesoti, njenoj izbornoj bazi i domu jedne od najvećih somalijskih dijaspora u Sjedinjenim Državama. Prošle sedmice Donald Trump otišao je korak dalje, javno nazivajući Somalijce u Minnesoti „smećem“ i izjavljujući da ih „ne želi u Americi“.

Takve izjave nisu izrečene izolovano. Trump je svoju najnoviju retoriku povezao s pojačanom imigracionom represijom, tvrdeći da je usmjerena protiv somalijske zajednice zbog niza slučajeva prevara u državnim programima, u kojima su neki od optuženih imali porijeklo iz istočne Afrike. Time je, kako ističe Omar, svjesno i namjerno izjednačio kriminal pojedinaca s čitavom etničkom zajednicom.

„On vrlo jasno traži žrtvenog jarca“, kaže Omar. „Ljudi koji su počinili prevare su procesuirani, mnogi su već osuđeni, a istrage i sudski postupci se nastavljaju. Ali ne vjerujem da većina Amerikanaca smatra da trebaš snositi kolektivnu krivicu samo zato što dijeliš etničko porijeklo s nekim ko je počinio zločin.“

Činjenice koje ruše narativ

Podaci, međutim, u potpunosti osporavaju Trumpov narativ. Od oko 260.000 Somalijaca koji žive u SAD-u, njih približno 84.000 nalazi se u području Minneapolisa i St. Paula, čineći ovu regiju srcem somalijsko-američke zajednice. Gotovo 58% Somalijaca u SAD-u rođeno je u Americi, a 87% onih koji su rođeni van SAD-a su naturalizirani američki državljani. Drugim riječima, riječ je o duboko ukorijenjenoj zajednici, koja decenijama živi, radi, glasa i doprinosi američkom društvu. Ipak, u atmosferi straha i represije, ni državljanstvo više ne predstavlja garanciju sigurnosti.

Godina iza SAD-a obilježena je agresivnim racijama Imigracione i carinske službe (ICE), koje su, prema brojnim svjedočenjima, ostavile zajednice širom zemlje u stanju stalne neizvjesnosti. Maskirani agenti, upadi u naselja i hapšenja na ulicama postali su gotovo svakodnevna pojava.

Ove sedmice Ministarstvo unutrašnje sigurnosti saopštilo je da je od 20. januara sprovedeno više od 605.000 deportacija, dok je dodatnih 1,9 miliona ljudi „dobrovoljno“ napustilo zemlju, često pod pritiskom ili strahom od hapšenja.

U tom kontekstu, Omar opisuje zabrinjavajuće scene iz Minnesote. „Vidimo ljude kako ih obaraju na tlo, stavljaju im lisice, drže ih satima bez objašnjenja. Ljude kojima govore da su njihovi dokumenti lažni. Vidimo suzavac. Vidjeli smo i osobu koju je vozilo pregazilo na cesti — sve snimljeno kamerama.“

Prema njenim riječima, cilj administracije bio je da pronađe „laku metu“ — zajednicu za koju su pretpostavili da je uglavnom neregulisanog statusa. „Ali to nije ta zajednica“, naglašava.

„Mi smo ovdje više od 30 godina. Gotovo 60% Somalijaca u Minnesoti rođeno je u SAD-u“, kaže Omar. „To su ljudi koji su se već organizovali, pripremali i razumjeli šta znači suočiti se s autoritarizmom. Mi znamo kako izgleda diktatura. Znamo kako izgleda represija. I upravo zato smo budni, oprezni i solidarni.“

Uprkos pritiscima, kaže ona, zajednica pokazuje izuzetnu otpornost.

„Najgora zemlja na svijetu“

Trumpova retorika nije se zaustavila na američkim Somalijcima. Na istom skupu u Pennsylvaniji, opisao je Somaliju kao „najgoru zemlju na svijetu“, tvrdeći da nema institucije, parlament, policiju niti funkcionalnu državu. „Oni nemaju ništa. Ne znaju ni šta znači riječ parlament. Oni se sami policiraju. Stalno se ubijaju“, rekao je.

Nakon godina negiranja, Trump je također priznao da je tokom svog prvog mandata afričke zemlje nazivao „prljavim rupama“, te da je radije želio imigrante iz Norveške, Švedske i Danske — zemalja s pretežno bijelim stanovništvom — nego, kako je rekao, „prljavu, kriminalom prožetu Somaliju“.

Kako takvi nastupi izgledaju iz perspektive svijeta?

„Mislim da to urušava naš ugled kao Amerikanaca“, kaže Omar. „Izabrali smo osobu koja nije samo nacionalna sramota, već i međunarodna.“ Dodaje da Trumpov govor nikada ne odražava dostojanstvo koje bi predsjednička funkcija trebala nositi.

„Amerikanci sebe vide kao dostojanstven narod i žele biti predstavljeni s dostojanstvom. Ne mogu vjerovati da imamo predsjednika koji svakodnevno ponižava i Amerikance i dijelove Amerike — pred cijelim svijetom.“

Krhka demokratija i lekcije za budućnost

Prema Omar, međunarodna zajednica s velikom zabrinutošću posmatra klizanje SAD-a prema autoritarnim obrascima. „Demokratija će preživjeti“, kaže, „ali vrlo krhko. Njegovo predsjedništvo je razotkrilo slabosti sistema. Institucije jesu jake, ali nisu imune na lidera s autoritarnim instinktima. Moramo izgraditi snažnije zaštitne mehanizme.“

Uprkos snažnoj retorici, ankete pokazuju da je Trump sve manje popularan, naročito zbog neuspjeha da riješi krizu troškova života. Republikanci su nedavno doživjeli težak poraz na izborima u New Jerseyju, Virginiji i New Yorku, gdje je demokratski socijalista Zohran Mamdani ostvario iznenađujuću pobjedu u trci za gradonačelnika.

Omar smatra da je poruka jasna: „Birači očajnički žele autentičnost. Žele kandidate koji govore o stvarima koje direktno utiču na njihove živote, koji slušaju i razgovaraju — a ne drže lekcije.“

Mynett dodaje: „Njegova neustrašivost bila je zarazna. Ljudi su to osjetili.“

„Ona zna zašto je ovdje“

Govoreći o hrabrosti, Mynett kaže da je svakodnevno vidi u vlastitom domu. Dok govori, instinktivno dodiruje Omarinu ruku. "Uvijek pokazuje dostojanstvo pod pritiskom“, kaže. „Nikada nisam sreo nekoga ko bi ovo mogao podnijeti bolje.“

I zaključuje: „To nije samo zbog njenog iskustva izbjeglice. To je srž njenog bića. Ona zna zašto je ovdje. I nikada neće biti zaustavljena rasizmom ili mržnjom.“

federalna.ba/The Guardian