Igor Gavran: Imamo prostora za zaduživanje, ali je problem struktura duga
Ovog utorka u političkim minutama Jutarnjeg programa sa Adnanom Trtovac - Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Ko najviše trpi zbog neusvajanja budžeta institucija BiH? Radi li vlast dovoljno na stvaranju boljeg poslovnog ambijenta? Koliko će usvajanje seta fiskalnih zakona značiti privrednicima? Šta će prouzrokovati u javnom sektoru?
Šta je dovelo do ponovno pada izvoza iz BiH? Koristimo li dovoljno benefite EU fondova? Kakva je kupovna moć građana naše zemlje?
-Krenimo gospodine Gavran najprije od ovih europskih svjetskih kretanja cijena, cijena plina u Europi je pala na cijenu plina iz 2021. godine. Cijena nafte također je u padu, nastavljen je taj pad od početka godine čini mi se ponajviše od početka prošle sedmice. Koliko su ova opadanja cijena značajna, šta nam ona govori i u konačnici koliko će se uopšte odraziti na cijene u Bosni i Hercegovini?-"Pa ovaj pad cijena nam govori može se reći dvije osnovne stvari. Jedna je negativna, dolazi do njega i zbog pada potražnje i zbog usporavanja Europske ekonomije i dobrog djela svjetske ekonomije pa samim tim i do pada cijena a pozitivan je naravno onaj aspekt koji utiče na troškove proizvodnje na cijene proizvoda na tržištu.Tako da zato imamo nižu inflaciju odnosno pad cijena brojnih proizvoda i usluga na Europskom i drugim tržištima. Koliko se oni održavaju na tržište Bosne i Hercegovine vidimo i sami, nažalost nedovoljno."
"Pa kad je riječ o dobrom dijelu svjetskog tržišta zaista i možemo. Neke cijene, recimo svjetske cijene žitarica i nekih osnovnih prehrambenih proizvoda jesu ili na historijskom minimumu ili su barem mnogo niže nego prethodnih godina i mi to vidimo na cijenama i na policama supermarketa izvan Bosne i Hercegovine. Kada je Bosna i Hercegovina u pitanje nažalost za sada jedini efekat su manji troškovi poslodavaca odnosno trgovaca koji se uglavnom ne prenosi na cijene kupaca. Još uvijek ima prostora da u Bosni i Hercegovini dođe do značajnijeg pada cijena ove godine ali bojim se da bez nekih interventnih mjera i može se reći pritisaka, trgovci to sami neće uraditi."
"Pa to je negativno po više osnova. To je prije svega jedan negativan signal neozbiljnosti države i unutar Bosne i Hercegovine i izvan Bosne i Hercegovine, ako niste u stanju do ovog doba godine usvojiti budžet znači da jednostavno ne planirate strateški. Onda kada je riječ o samom obimu budžeta, državni budžet je uvijek neka žrtva. Uvijek su entitetski budžeti primarni, državni budžet je kao neki ostatak. Oni koji formalno i verbalno zagovaraju da se on povećava u suštini ne čine dovoljno da bi se on stvarno i povećao. Tako da mislim da trpe sve državne institucije u određenoj mjeri, neki radnici u državnim institucijama već duže vremena imaju zaista skromne plaće u odnosu na obim posla i neke druge razloge. Svjedoci smo, nedavno se čita kako oni politički povezani pronađu načina da putem dnevnica, putem raznih dodatnih bonusa koje sami sebi isplaćuju podmire svoje potrebe. Tako da u suštini potrebe države najviše trpe."
"Svakako da zaduženost Bosne i Hercegovine statistički gledano nije previsoka u odnosu na naše kapacitete i mi imamo još prostora za zaduživanje. Međutim ono što je problem jeste struktura duga posebno na entitetskom nivou koji se opet na kraju sve sumarno smatra dugom i Bosne i Hercegovine jer se veliki dio toga novca troši za pokrivanje budžetskih rupa i za neke ne produktivne rashode i onda faktički vi se zadužite da biste pokrili prethodni dug obično po višim kamatnim stopama i time se ne dobiva ništa. Ono što Bosni i Hercegovini treba i zašto bi se i danas imalo razloga zadužiti jesu neki strateški dugovječni projekti koji bi donijeli dobit."
federalna.ba