Prilog Lejle Hodžić

I dalje bez prijedloga za izbor sudije Ustavnog suda BiH

Iako je za danas najavljen nastavak zasjedanja Komisije za izbor i imenovanja Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, nezvanično, neće biti postignut dogovor o prijedlogu kandidata za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Naime, sjednica jedanaestočlane komisije juče je prekinuta, a tačka dnevnog reda o utvrđivanju prijedloga za izbor sudije Ustavnog suda nije razmatrana.

Sjednica Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prekinuta je prije izbora kandidata za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U javnosti je već poznato da, osim poštivanja procedura, često ili gotovo uvijek se dovode u pitanje izbori sudija. Posebno, jer se odugovlače procesi i već tim otvaraju mogućnosti za političke spekulacije, što je upravo za izbor sudija potpuno nepoželjno. Osim toga, u fokusu višegodišnjih dešavanja za izbor sudija, prethodno u Ustavni sud Federacije BiH, sada u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, stavljene su političke partije, i to HDZ i SNSD. SDA i DF, uoči sjednice nadležne komisije, upozorili su da se ponovo želi postaviti sudija prema političkom ključu. Član Komisije iz SDA Eldar Čomor izjavio je da im nisu rečeni razlozi prekida sjednice te je pozvao SDP, Našu stranku i NiP da HDZ-u ne isporuče Ustavni sud BiH:

„Svjedoci smo da oni pokušavaju da HDZ pomognu da se isporuči i izabere sudija Ustavnog suda. Ja se nadam da kolege iz Trojke to neće uraditi. Trojka zapravo ne smije, zbog tri godine mandata, isporučiti HDZ-u Ustavni sud BiH u narednih dvadeset godina, jer posljedice po državu i zaštitu njenog ustavnog poretka mogu biti katastrofalne.“

Komisija za izbor i imenovanja trebala je postići dogovor i predložiti jednog ili dva kandidata Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, ali do toga nije došlo, jer je prije razmatranja tačke dnevnog reda o izboru sudije, sjednica Komisije prekinuta. Na listi Komisije su imena deset osoba - prvorangirani je Marin Vukoja, a drugorangirana Sanela Gorušanović Butigan. Međutim, Komisija ima 11 članova od kojih je za „zeleno svjetlo“ neophodno šest.

Čini se da treba postići dogovor, jer prvorangiranog u javnosti dovode u vezu sa HDZ-om. Delegat u Domu naroda Irfan Čengić iz SDP-a:

„Komisija koju vodi dopredsjedavajući Mladen Bošković nikada nije uradila posao i nikada nije dostavila prijedloge Predstavničkom domu, jer HDZ nije imao nikakve mehanizme blokade i to je jedina šansa bila da spriječe izbor Ustavnog suda BIH, jer taj izbor ne ide u Dom naroda kao što idu za izbor sudije za Ustavni sud Federacije BiH.“

Ipak, utvrđivanje prijedloga za izbor sudije Ustavnog suda BiH još nije okončan. Nakon prekida sjednice, predsjednik Komisije Mladen Bošković je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao:

„A ko je čiji kandidat? Znate li vi ostale? Rukovodeći državni službenici ne mogu biti pripadnici i predstavnici bilo koje političke stranke ili bilo čega drugoga. Mislim da se na zločest način, prljav način želi podvaliti, ubaciti klin da nova parlamentarna većina ne funkcionira.“

Do neophodnosti popunjavanja Ustavnog suda BiH uslijedilo je nakon što je u augustu prošle godine iz Federacije BiH sudija Mato Tadić penzionisan. Neophodnost je važna i za donošenje odluka koje se očekuju u vezi s državnom imovinom, kao i u apelacijama Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, i Šefika Džaferovića, bivšeg člana Predsjedništva, kojim osporavaju nametnute odluke visokog predstavnika u Ustavu Federacije BiH i Izbornom zakonu. Za sudiju, dakle, mora biti izabran istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda. Jer je, naprimjer, jučerašnji izbor Radomira Lukića za sudiju u Ustavni sud RS-a novi incident.  On je bio profesor na Pravnom fakultetu u Istočnom Sarajevu i dekan na Palama kojeg je 2005. smijenio tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Eshdown), jer je bio dio mreže za podršku osuđeniku za genocid Radovanu Karadžiću.