Hrvatski veterinarski institut: Novi koronavirus nije utvrđen kod divljih životinja
Divlje životinje u Hrvatskoj nisu zaražene virusom SARS-CoV-2, utvrdio je Hrvatski veterinarski institut (HVI) koji je na istraživanju surađivao s Centrom za peradarstvo i Zoološkim vrtom grada Zagreba.
“Nakon pojave bolesti COVID-19 Hrvatski veterinarski institut vrlo je brzo povećao biosigurnosni stupanj laboratorija te uveo laboratorijske metode za dijagnostiku te bolesti“, kazao je Boris Habrun, ravnatelj HVI-a.
Kako bi se utvrdilo da li je došlo do prijenosa novog koronavirusa na divlje životinje, HVI je prošle godine krenuo u veliko istraživanje.
“Istraživanje smo temeljili na pretraživanju slobodno živućih te životinjskih vrsta koje žive u zoološkom vrtu. Od slobodno živućih vrsta odabrali smo divlje svinje, crvene lisice i čagljeve. Lisica i čagalj pripadaju kanidima za koje se pokazalo da su osjetljivi i primljivi za virus, a svinja je poznata kao inkubator za rekombinaciju različitih sojeva virusa te sadrži proteine koji dopuštaju vezivanje koronavirusa za receptore. Svinje u životinjskom svijetu predvode po broju bolesti uzrokovanih koronavirusima. Divlje svinje, lisice i čagljevi vrste su rasprostranjene po Hrvatskoj i sve češće dolaze u naseljena mjesta i hrane se otpadom. Životinje smo pretražili na prisustvo protutijela i virusa SARS-CoV-2. Pretražili smo i 32 vrste životinja iz Zoološkog vrta grada Zagreba. Srećom, možemo potvrditi kako u drugom pandemijskom valu i nakon njega nije došlo do unosa virusa kod divlje svinje, lisice i čagljeva te kod životinja iz zoološkog vrta. To govori u prilog činjenici da dosadašnji sojevi virusa ne prelaze lako s čovjeka na divlje životinje“, istaknula je Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.
Pretraženi su i galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj te je utvrđeno kako ne prenose virus i ne predstavljaju javnozdravstvenu prijetnju, premda se hrane otpadom.
I uzorci školjkaša, to jest dagnje, kamenice i brbavice s komercijalnih uzgajališta na Jadranu, bili su negativni na prisutnost virusa SARS-CoV-2. Ti su školjkaši pretraženi u sklopu istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama. Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u svih sedam hrvatskih gradova uključenih u istraživanje: Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.
“Trenutačno nema čvrstih dokaza da otpadne vode i školjkaši mogu biti izvor infekcije virusom SARS-CoV-2 za ljude te se stoga smatra da je javnozdravstveni rizik nizak“, naglasio je Dragan Brnić, voditelj Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti HVI-a.
Hrvatski veterinarski institut u istraživanje je uključio i koloniju šišmiša iz spilje u Šibensko-kninskoj županiji jer šišmiši su prirodni rezervoari različitih koronavirusa, pa tako i onih srodnih virusima SARS i SARS-CoV-2.
“Komercijalnim smo testovima kod šišmiša dokazali prisutnost protutijela za SARS CoV-2, ali ne i sam virus. Dokazali smo šišmišji betakoronavirus koji se, kao i drugi dosad poznati betakoronavirusi izolirani iz potkovnjaka, svrstava u istu skupinu sa SARS CoV i SARS-CoV-2. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se trenutačno najsličniji šišmišji virus CoV-2 razlikuje za 4 posto odnosno 1.150 mutacija, to predstavlja nekoliko desetljeća evolucijske razlike. Virus koji smo mi dokazali, razlikuje se čak 12 posto od SARS-CoV-2. Nalaz protutijela svakako treba potvrditi dodatnim testiranjem jer upotrebljeni testovi očigledno dokazuju protutijela i za viruse koji su srodni sa SARS i SARS-CoV-2. Do sličnih rezultata nedavno su došli i kineski istraživači“, rekla je Ivana Lojkić, voditeljica Laboratorija za bjesnoću i opću virologiju HVI-a.
Pojasnila je da ljudi ne trebaju strahovati od šišmiša, nego da ih trebaju štititi. Svi šišmiši u Hrvatskoj su kukcojedi, dakle prirodni insekticidi, te su kao jedini leteći sisavci važan indikator zdravlja ekosustava i što je veći broj vrsta šišmiša prisutan na nekom području, to je taj ekosustav zdraviji.
federalna.ba/AA