Hoće li Schmidt donijeti simetrična rješenja u oba entiteta?

Ne smiruju se reakcije na odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt) o izmjenama Izbornog zakona. Jedno od pitanja koje se sve češće čuje je zašto istu takvu odluku visoki predstavnik nije donio i u slučaju bh. entiteta Republika Srpska s obzirom na sve češća kršenja prava Bošnjaka i Hrvata u tom entitetu. Također, visoki predstavnik se okrivljuje da je odluku o izmjenama Izbornog zakona donio uz konsultacije sa zvaničnim Zagrebom.

Kristijan Šmit burno je reagirao na upite novinara Al Jazeere o konsultacijama s političarima iz Zagreba, te iskazao nadu da će njegove promjene donijeti rezultate. U “Talk to Al Jazeera” emisiji ovaj njemački diplomata odbacio je navode da su na njegovu odluku utjecali političari iz Zagreba, ali se ponovo naljutio na insinuiranje da to nije samo njegova odluka.

“Ja moram vrlo jasno reći, moj prijatelju, ne možete me pitati da li je bilo koordinacije i onda komentirati da je to bila naredba s te strane, ja sam razgovarao sa svima. Da budem vrlo jasan, ovo je moja odluka i možete voditi diskusiju o mojoj odluci, ali na drugom levelu”, rekao je Šmit.

Međutim, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman tu odluku je nazvao velikim uspjehom hrvatske Vlade i premijera Andreja Plenkovića.

“Ovo je veliki uspjeh ove vlade, na čelu s Andrejem Plenkovićem, jer ono sve što smo do sada radili sve ove mjesece je upravo gospodin Šmit prepoznao”, rekao je Gordan Grlić Radman.

I to nije sve, visoki predstavnik Kristijan Šmit smatra da u Republici Srpskoj, u vezi s Zakonom ne treba ništa mijenjati jer ovaj entitet ima funkcionalnu vlast. Međutim, situacija na terenu ga demantira. Naime, Bošnjaci u Republici Srpskoj više neće moći, bez saglasnosti Milorada Dodika, pokretati pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda RS-a. Od osam izabranih Bošnjaka u Narodnoj skupštini RS-a, troje dolazi iz SNSD-a. Bez tih troje u Klubu Bošnjaka neće postojati dvotrećinska većina za pokretanje pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka.

”Očekujem od visokog predstavnika da slične odluke, što se tiče RS-a, u prvom redu mislim da Vijeće naroda Republike Srpske treba da bude uređeno po sastavu i nadležnostima u skladu s Domom naroda Parlamenta Federacije. I također, ovlaštenja predsjednika i potpredsjednika u entitetu Republika Srpska da budu istovjetna s ovlaštenjima i nadležnostima predsjednika i potpredsjednika Federacije. Znači, simetrična rješenja da se donesu na prostoru oba entiteta. Jedino je to rješenje da se otkloni sadašnja diskriminacija na štetu kako Bošnjaka, tako i Hrvata na prostoru Republike Srpske”, kaže Poslanik SDA u Narodnoj skupštini RS-a Senad Bratić.

 “Visoki predstavnik je za entitet Federacija BiH propisao da predsjednik entiteta i predsjednik Vlade ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Nisu iz istog od Dejtona na ovamo i što se nas tiče to nije problem, ali je problem što uopće takvu normu, prilikom ovih izmjena, nije unio u Ustav Republike Srpske. Dakle, tamo ostaje mogućnost da i predsjednik entiteta i predsjednik Vlade bude iz istog konstitutivnog naroda”, zaključuje predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Također, ono što dodatno komplicira ionako kompliciranu situaciju je da CIK još ne zna kako će provesti nametnute odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita o izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije, posebno u vezi s formiranjem Doma naroda Federacije.