Guterres odgovorio Cvijanović: PIC jedino relevantno tijelo za imenovanje visokog predstavnika u BiH

Ujedinjene nacije nisu potpisnik Dejtonskog sporazuma, niti je UN član PIC-a, jedinog relevatnog tijela za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH, odgovor je generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša (Antonio Guterress) članici Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željki Cvijanović. Naime, Cvijanović je od njega tražila da se iz UN-a dostavi odluka Vijeća sigurnosti o imenovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika. Nakon ovoga, Željka Cvijanović je izjavila za Srnu da, ukoliko je zaista to odgovor Antonija Gutereša, koji je dospio u medije, a ne u njen kabinet, onda je to dio igre u kojoj treba uraditi sve da se sakrije istina.

Naime, 11. jula je u Ured generalnog sekretara dostavljeno pismo Željke Cvijanović, tadašnje predsjedavajuće Predsjedništva BiH, u kojem je zatražila da se iz UN-a dostave relevantni dokumenti od značaja za BiH, odnosno da dostave odluku Vijeća sigurnosti o imenovanju njemačkog diplomate Kristijana Šmita (Christian Schmidt) na mjesto visokog predstavnika u BiH u skladu s Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir, Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine.

"Niti je UN član PIC-a, odnosno Vijeća za implementaciju mira – jedinog relevantnog tijela za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH. Sekretarijat Ujedinjenih nacija ostaje posvećen podršci Bosni i Hercegovini na njenom putu ka održivom miru i razvoju. Nadamo se da ćemo i ubuduće nastaviti saradnju sa svim elementima u državi koji vode tom cilju”, navedeno je u odgovoru prvog čovjeka UN-a članici Predsjedništva BiH.

Odmah nakon objavljivanja odgovora, raegovala je članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović. Ona je za agenciju SRNA kazala da ako je to zaista odgovor, to bi bila samo potvrda da su UN instrumentalizovane, jer su tu, nažalost, ponovljene riječi predstavnika jedne članice Vijeća sigurnosti, koje se plasiraju u razgovorima sa predstavnicima drugih država kad ih uvjeravaju da treba sankcionisati Republiku Srpsku.

„E sad, bilo bi logično da pitamo UN zašto su oni gubili vrijeme i rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a potvrđivali imenovanja čitavog niza visokih predstavnika, ako s tim nemaju ništa? Čemu onda služi vaša baza podataka u kojoj postoje odluke ranijih imenovanja? Da li su uzurpirali nečija prava i bavili se poslom koji im ne pripada? I zašto su, primjera radi, stavili na dnevni red imenovanje Kristijana Šmita, koje usput rečeno, nije uspjelo dobiti podršku Vijeća sigurnosti UN-a ako s tim nemaju ništa? Čak moram priznati da mi djeluje da je ovaj odgovor pisao neko drugi, a da je Gutereš samo doveden u poziciju da ga potpiše“, kazala je Cvijanović. 

Navela je da je sve ovo potvrdilo beskorisnosti diplomatske mreže BiH, te je dodala da je očigledno srpski član Predsjedništva pod blokadom Ministarstva vanjskih poslova, pa prvo moraju da analiziraju sadržaj te da ga proslijede samo ako im odgovara.

Također, reagovali su brojni političari iz bh. entiteta RS čiji zajednički stav je da Gutereš izbjegava odgovoriti Željki Cvijanović. Među ostalim, naveli su i da je ovaj potez Gutereša neprimjeren i nediplomatski način obraćanja članu Predsjedništva BiH.

Profesor sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Vitomir Popović rekao je da je odgovor generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša očekivan, jer je to, kako ističe, pokušaj izvlačenja UN-a iz važnog pitanja i prebacivanje loptice PIK-u:

 „Pokušavaju da guraju lopticu na stranu PIK-a. To treba odbaciti. Onog momenta kada je Kristijanu Šmitu omogućeno da se obrati na Generalnoj skupštini i iznese referat, jasno je bilo da se praktično provodi američka i engleska politika.“

Međutim, Jahja Muhasilović, profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, kaže da ovo nije prvi put da politički predstavnici koji dolaze iz entiteta RS, ovaj put Željka Cvijanović, na ovaj način se igraju gluhih telefona sa UN-om. Jahja Muhasilović:

 „Ona odlično zna da UN nije instanca koja bi trebala provjeravati legitimitet i legalitet visokog predstavnika, jer je to dejtonska ustanova, uspostavljena Dejtonom i kao što je rekao Gutereš u svom odgovoru UN-u nije potpisnica Dejtonskog sporazuma, niti je u Vijeću za implementaciju mira. Naime, Ured visokog predstavnika egzistira kao organ Vijeća za implementaciju mira i to mu daje legitimitet.“

Kako kaže Muhasilović, osnovni cilj cijele ove priče je populistička korist u smislu predstavljanja određenih političara kao kadar koji se bori protiv stranog utjecaja u Bosni i Hercegovini:

 „Realno, vidimo na terenu da međunarodna zajednica i njen odnos prema Bosni i Hercegovini i politika koju vodi naročito kroz ured visokog predstavnika pod mandatom Kristijana Šmita zapravo njima odgovara i ide u prilog.“

Ovo je vještačka kriza koja neće stati, jer će politički predstavnici iz RS-a nastaviti ovo pitanje da adresiraju UN-u, ignorišući međunarodno pravo, dobro znajući da UN apsolutno nema ništa sa ovim pitanjem, zaključio je Muhasilović.