Građanski princip kamen spoticanja - ima li Schmidt rješenje?
Jako je važno da tri konstitutivna naroda dijele vrijednosti međunarodne zajednice, poručio je visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt. A zajednica u prvi plan stavlja građanski princip u svemu. U Bosni i Hercegovini upravo je to ključni kamen spoticanja.
Kako će i može li Schmidt ujediniti ključne lidere oko tog principa kada je i sam imao izjave suprotne tomu. Tako se visoki predstavnik u BiH našao između dvije vatre, čak i tri.
Christian Schmidt želi funkcionalnu BiH. Ono što on vidi kao funkcionalno, domaći političari tumače kao izmjene Izbornog zakona. Jer za HDZ, recimo, Schmidtova izjava u kojoj govori o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata i tome koje je glasačko tijelo biralo Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva zaštita je države, koje neće biti ako ne bude legitimnog predstavljanja, poručio je nikad jasnije i oštrije predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović:
“Ako toga ne bude neće biti BiH. On štiti samo BiH i sva tri naroda i sve žitelje BiH. Ustav mora profunkcionirati i ono što sam čuo iz riječi gospodina Schmidta i kroz dva službena razgovora koja smo imali od njegovog dolaska i kroz ovu konfenerenciju je prije svega davanje šanse BiH da profunkcionira kao normalna država.”
I tu dolazimo do problema. Čovićeva normalna država i normalna države za ostale političke stranke u Federaciji nemaju dodirnu tačku. Ali oni za koje se nije očekivalo da je imaju našli su je - SDP i SDA. Iako postoje određene tačke mimoilaženja i između njih, zajedničko je da neće Čovićev model. A dok su zajedno, mimo njih neće se pričati o izmjenama Izbornog zakona.
- To što neko pokušava da imputira kako smo se mi našli na istoj strani sa SDA nas ne interesuje. Meni je jasno da i međunarodna zajednica vrlo teško može krenuti u neko rješavanje pitanja ako je SDA i SDP na istoj strani. Da jedna od nas pokleklne, vjerovatno bi i mogli, ako postoji neka ideja. Što se SDP-a tiče, kad bismo sami ostali nećemo asimetrično rješenje jer u tom slučaju ne govorimo o državi već zajednici država i to je onda, sigurno, prvi korak za disolucuju – ističe predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.
Ne očekuju ni bilo kakvo miješanje Schmidta, bar ne kroz bonske ovlasti u izmjene Izbornog zakona.
- Eventualna odluka Schmidta o ograničavanju mandata ili forsiranju "legitimnih predstavnika" nije neophodna. Dapače, bilo bi to pristrasno miješanje u korist HDZ-a BiH. Takva odluka bi bila i u koliziji s presudama Evropskog suda za ljudska prava, i samim tim ne bi ništa dobro donijela – poručio je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
S druge strane, u RS-u ne da ne očekuju nametanja nego su im potpuno neprihvatljiva.
- Vidim da su svi poručili da razgovarati treba, tragati za rješenjem, prihvatiti nešto što je unutrašnji dogovor i da nikako nije dobro imati bilo kakva nametnuta rješenja u BiH, da ona ne doprinose našem razvoju, uzajamnom povjerenju i nečemu što dolikuje demokratskim uvjetima u kojima živimo – kazao je predsjednik PDP-a Branislav Borenović.
Sljedeća godina je izborna. Do kraja ove trebao bi se naći zajednički imenitelj za izmjene Izbornog zakona. Teško je predvidjeti hoće li se to dogoditi, ali najavljeni su intenzivni razgovori u narednih mjesec dana.
federalna.ba