Glad: Šta je to, koga će pogoditi i kako bi svijet trebao odgovoriti?
(Izvor: Scott Peterson/Getty)

Glad: Šta je to, koga će pogoditi i kako bi svijet trebao odgovoriti?

Svijet je zahvaćen krizom gladi bez presedana. Otrovna kombinacija klimatske krize, sukoba i Covida već je stavila neke od najsiromašnijih zemalja pod ogroman pritisak, a ruska invazija na Ukrajinu dovela je do skoka cijena žitarica i goriva.

"Mislili smo da ne može biti gore", rekao je David Beasley, direktor Svjetskog programa za hranu UN-a (WFP), u junu. “Ali ovaj rat je razoran.”

Globalno, navodi UN, broj ljudi koji žive s glađu, odnosno hroničnom pothranjenošću, prošle je godine porastao na čak 828 miliona, što je povećanje od oko 150 miliona od izbijanja pandemije. Postoji "stvarna opasnost", upozorio je Beasley u srijedu, da će efekt rata u Ukrajini uzrokovati još veći rast u mjesecima koji dolaze - i da će neke zemlje kao rezultat toga biti gurnute u glad. “Rezultat će biti globalna destabilizacija, gladovanje i masovna migracija neviđenih razmjera”, upozorio je. "Moramo djelovati danas kako bismo spriječili ovu prijeteću katastrofu."

Šta predstavlja jaku i dugotrajnu glad?

Godine 2004. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu razvila je Integriranu klasifikaciju faze sigurnosti hrane (IPC), kao alat za praćenje globalne gladi. Postao je to primarni način identificiranja gladi, s kliznom ljestvicom od faze 1 (nema ili minimalna nesigurnost hrane) do faze 5 (katastrofa ili glad).

Definira glad kao ekstremnu deprivaciju hrane gdje su "gladovanje, smrt, neimaština i ekstremno kritične razine akutne pothranjenosti ili će vjerovatno biti očigledne".

Da bi se ispunili kriteriji, područje će imati najmanje 20% kućanstava suočenih s ekstremnim nedostatkom hrane, najmanje 30% djece koja pate od akutne pothranjenosti i dvoje ljudi na svakih 10.000 koji dnevno umiru „zbog izravne gladi ili usljed posljedica pothranjenosti i bolesti”.

Ako broj kućanstava prolazi kroz glad, ali ne na potrebnoj razini (20% stanovništva), ili ako lokalne razine pothranjenosti ili mortaliteta nisu dosegle potrebne pragove za glad, ta će kućanstva biti stavljena u IPC fazu-5 kategoriju katastrofe, čak i ako područje kao cjelina nije u toj fazi.

Drugi izraz - koji koriste UN-ove agencije, humanitarne organizacije i mediji - je "vjerovatna glad". Izraz koji je koristan u situacijama u kojima je, na primjer, humanitarni pristup ograničen. Ovo se odnosi na mjesta gdje, iako dostupne informacije pokazuju da će se vjerovatno razviti glad, nema dovoljno dokaza za ispunjavanje kriterija za punu klasifikaciju.

Gdje će najvjerovatnije doći do gladi?

Prema IPC-u, niti jedno područje ne ispunjava kriterije za klasifikaciju faze 5 gladi. Međutim, nekoliko zemalja – Etiopija, Somalija, Južni Sudan, Jemen i Afganistan – imaju dijelove stanovništva koji žive s katastrofalnim razinama gladi u fazi 5.

U Etiopiji je prošle godine 352 000 ljudi suočenih s ovom razinom gladi živjelo na sjeveru, ali realna situacija nije jasna zbog problema s pristupom tim područjima.

U svojim predviđanjima za Somaliju od juna do septembra, IPC je naveo da postoji razumna šansa za pojavu gladi u osam područja zemlje u slučaju rasprostranjenog propadanja usjeva, daljnjeg rasta cijena hrane i izostanka humanitarne pomoći. Očekuje se da će se oko 213.000 ljudi suočiti s katastrofalnim uslovima. U određenim okruzima znakovi su loši: u južnom okrugu Baidoa, na primjer, gdje žive deseci hiljada raseljenih ljudi, pređen je prag akutne pothranjenosti.

Ako se glad dogodi, koliki je vjerovatni ljudski danak?

Nemoguće je sa sigurnošću reći, ali historija ima neke pouke. Smatra se da je glad u Somaliji 1992. godine ubila oko 220.000 ljudi, što je ukupan broj nadmašen između 2010. i 2012., kada je druga glad odnijela gotovo 260.000 života, od kojih su polovica bila djeca. Humanitarne organizacije bile su prespore u djelovanju; do trenutka kad je proglašena glad, već je umrlo više od 100.000 ljudi.

Posljednji put kada je proglašena glad – u dijelovima Južnog Sudana 2017. – službeno razdoblje gladi trajalo je samo tri mjeseca i smatra se da je broj umrlih bio manji (nema dostupnih službenih brojki), dijelom zbog humanitarnog odgovora na krizu. U 2017.-18., kao dio tog napora, pomoć britanske vlade široj regiji iznosila je ukupno 861 milion funti. U razdoblju 2021.-22., prema Oxfamu, pomoć četiri istočnoafričke zemlje koje su najviše pogođene glađu (Etiopiji, Keniji, Somaliji i Južnom Sudanu) iznosila je 288 miliona funti – dvije trećine iznosa iz prethodne krize 2017.-18.

Ko proglašava glad?

Na IPC-u je da klasificira glad: kada se pojave pokazatelji da je ona vjerovatna ili da je već u toku, grupa nezavisnih stručnjaka ispitat će dokaze i provesti vlastitu istragu dok se ne uvjere da je ekstremna glad u određenem području prisutna. Ali nije posao IPC-a da proglasi glad: ta odluka obično ovisi o UN-u, u saradnji s vladom dotične zemlje.

Proces može zvučati jednostavno, ali u praksi može biti vrlo zahtjevan. Nije iznenađujuće, s obzirom na to da glad često prati sukobe, ne postoji uvijek konsenzus unutar zemlje. To se vidjelo prošle godine u Etiopiji, gdje je vlada u ratu s pobunjenicima iz sjeverne regije Tigray od novembra 2020. Mark Lowcock, bivši podsekretar UN-a za humanitarna pitanja i koordinator za hitnu pomoć, nedavno je optužio vladu da je “[usporio] cijeli sistem proglašenja [gladi]” zarad vlastitih političkih ciljeva.

U procjeni provedenoj u julu 2021., pomenuti odbor utvrdio je da na početku dugotrajne de facto blokade koja je tek sada počela popuštati, podaci "nisu podržavali klasifikaciju gladi". Dodali su: "Utvrdi li se stvarna klasifikacija gladi ili ne, na mnogo načina nije važno, s obzirom na već očitu ekstremnu ljudsku patnju i humanitarne potrebe." Također je 2020. došlo do neslaganja između odbora za reviziju gladi i vlade Južnog Sudana, koja nije podržala nalaz odbora da je glad vjerovatno u toku u okrugu Pibor, koji je bio pogođen poplavama i sukobima.

Šta se događa kada se proglasi glad?

Ne postoji poseban mehanizam financiranja pokrenut proglašenjem gladi, ali agencije UN-a i humanitarne organizacije u ranije su mogle pretpostaviti da bi označavanje krize potaknulo trome donatore da se uključe. Prošle godine, kada je IPC izdao upozorenje na "rizik od gladi" za Madagaskar pogođen sušom, odgovor je bio značajno pojačan.

Problem je, kao što je bilo tako tragično evidentno 2011., da je prekasno u trenutku kad se kriza pogorša do prave gladi. Mnogi će životi već biti izgubljeni. U 2010. i 2011., uprkos desecima upozorenja, "donatorske vlade nisu uspjele povećati pomoć, a humanitarne agencije nisu uspjele povećati svoje apele", napisao je 2013. Rob Bailey iz Chatham House thinktanka.

“Tek kada je glad proglašena, mobilizirao se humanitarni sistem, a prilika da se spriječi katastrofa tada je već bila propuštena.”

Je li svijet naučio lekciju? Pa i da i ne. Govoreći u junu, glasnogovornik WFP-a za istočnu Afriku, Michael Dunford, rekao je kako se boji da je nedostatak sredstava od donatorskih zemalja posljednjih godina spriječio humanitarni sektor u mogućnosti učiniti ono što sada zna da treba učiniti.

"Nije da nismo naučili lekcije iz 2011.", rekao je. “Zapravo, mislim da je iz te krize bilo mnogo dobrih pouka. Ali ih nismo uspjeli provesti u potrebnoj mjeri zbog nedostatka finansijskih sredstava.”

Taj strah neće ublažiti odluka čelnika G7 da ponude dodatnih 4,5 milijardi dolara za smanjenje nesigurnosti hrane. Ukupni iznos, rekao je Oxfam, samo je djelić potrebnog minimuma od dodatnih 28,5 milijardi dolara te se tako čini da  G7 "ostavlja milione da gladuju".

federalna.ba/The Guardian

Svijet glad humanitarna kriza
žrtve pandemija koronavirus Covid19 virus Svijet
0 08.08.2022 10:13
pandemija koronavirus Covid19 virus Svijet
0 01.08.2022 10:20
Svijet bogatstvo
0 26.07.2022 12:15
G20 hrana Svijet Janet Yellen
0 16.07.2022 20:41