Gjenero: Bh. društvo treba pritisnuti političare da prihvate evropeizaciju

Evropa nam je prošle sedmice poželjela dobra naredna tri mjeseca, da budemo vrijedni, ispunimo do kraja uslove koje su nam postavili, usvojimo reforme i uz nekoliko riječi utjehe da smo ipak napredovali i nešto uradili ostavili su nas ispred vrata.

Ukrajini i Moldaviji su ta ista vrata otvorili, širom. Isti moment otvorena su i brojna pitanja. Nismo najbolji, ponajmanje odlikaši, ali jesu li to ove dvije države.

Jesu li isključivo svojim zalaganjem zaslužili ono što mi očito nismo. Jesu li u tolikoj mjeri bolje, da li su njima svi zakoni proevropski, ljudska prava u potpunosti zaštićena, vladavina prava na zavidnom nivo, a borba protiv korupcije nikad uspješnija.

Jesu li te zemlje politički i ekonomski stabilnije od BiH? Koji je naš stvarni problem?  

Danas tražimo odgovor na ova i druga pitanja? Dok čekamo, ispred, za sad, zatvorenih vrata.

Gosti emisije Rezime ovim povodom bili su Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant iz Hrvatske, i Goran Žeravčić, analitičar za pitanja Evropske unije.

EU je BiH stavila na čekanje, a Gjenero ističe da je u postojećim okolnostima ovo najbolje što se moglo postići.

„To je korak naprijed ka integraciji BiH. Ono što bi najbolje bilo za EU, unutar EU nije moguće postići. Najbolje bi bilo da zbog posebnog karaktera BiH i svega onoga što je BiH prošla u ratu, EU integrira BiH, kada ne ide kroz vrata, a ono kroz prozor“, smatra Gjenero.

BiH ima ozbiljne probleme sa kapacitetima svoje političke klase za evropeizaciju, kaže Gjenero, ali naglašava da BiH kao društvo spada u Evropu i ima kapacitete za pripadanje EU u pravom smislu riječi.

„Ona ima i kapacitete u akademskoj zajednici i u civilnom društvu. Ona je ozbiljna društva po tome šta bi mogla biti kada ne bi bila politički ugrabljena, odnosno blokirana“, ocijenio je on.

Žeravčić podsjeća da EU svoju strategiju proširenja nije revidirala sedam ili osam godina.

„Zadnjih 10 godina postoji unutar institucija EU zamor od proširenja i ta tema je u ovom trenutku potpuno na margini političkih zbivanja“, pojasnio je.

On je dodao da  'mi dobivamo pogrešnu impresiju zato što svaka tema gdje se dodirne BiH, bilo kojeg poslanika, protokolarna izjava, ovdje dobije na značaju'.

Žeravčić smatra da je otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom 'samo jedna politička poruka Rusiji i Vladimiru Putinu da EU i dalje stoji sa stanovništva ograničavanja Rusije i zatvaranju vrata prema Evropi'.

„Iza te političke poruke ne stoji suštinski interes i bilo kakva mogućnost da te dvije zemlje u nekoj doglednoj budućnosti uđu u EU. U ovom trenutku EU nije spremna za proširenje“, poručio je on.

Ruski utjecaj je jak u BiH, ali on spada u vrstu 'mekog utjecaja', dodaje Žeravčić.

„Geopolitički gledano, BiH i zemljopisno je dio Evrope. I pitanje je dana kada će ona i geopolitički i administrativno biti integrirana u taj politički sustav. Zasigurno je da će i ovdje druge sile, ne samo Rusija, i Kina i Turska imati svoje i geopolitičke i ekonomske interese i to je opravdano. Razvoj situacije, zamrznuti konflikt u BiH u odnosu na rat koji smo preživjeli, on ne predstavlja direktnu opasnost za Rusiju, kao što to predstavlja proširenje NATO pakta na zapadne granice“, njegova je ocjena.

Gjenero tvrdi da u EU postoji svijest o tome da je iz geopolitičkih razloga nužno integrirati Zapadni Balkan, ali postoji jedna cijela serija problema.

„Jedan problem proizlazi iz vrlo otežane mogućnosti funkcioniranja EU sa većim brojem članova, i ova sad brojka predstavlja određeni problem u funkcioniranju. S druge strane, iako je pokrenut razgovor o novom načinu odlučivanja, bilo kakvom napuštanju načela saglasnosti postoji veliki otpor. Naredni problem je što unutar EU prevladava uvjerenje da neke zemlje Zapadnog Balkana nisu spremne ozbiljno se angažirati. Problem je i to što se taj proces naziva pregovorima“, istakao je Gjenero.

Ključno za BiH je da društvo jače progovori, da iz građanskog društva cijele BiH krene pritisak na političku klasu i da se natjeraju da prihvate evropeizaciju kao ključan proces, naglasio je Gjenero. Idući korak je onda raditi na reformama i pritisnuti EU da to prihvati.

„Ne bi me iznenadilo kad bi neko istraživanje pokazalo da je u zadnjih par godina u padu podrška građana ulasku BiH u EU. Razlozi su brojni. Od odgađanja do toga da ljudi ne razumiju taj proces. BiH mora ući u proces reformi zbog sebe, ne zbog ulaska u EU. Treba nam konsenzus oko budućnosti ove zemlje“, navodi Žeravčić.

Gjenero je prokomentirao i izbore u Srbiji.

„Ako budu i donijeli nešto novo, će biti gore. To će više sličiti na ono što smo vidjeli u Banjskoj. Tu će biti manje EU, a više ruskog interesa. Bojim se da Vučić nije vukao ove autobuse iz manjeg bh. entiteta zato da bi navukao koji glas više, nego da pošalje poruku kako je Republika Srpska dio političkog korpusa Srbije“, zaključio je Gjenero.

federalna.ba