Evropski političari ograničavaju cijene, u BiH inflacija izmiče kontroli, prilike propuštene

Globalna kriza koja dramatično potresa i bh. građane već se karakteriše istorijskom jer se za samo godinu dana bilježi inflacija od 14 posto, a procjena je da neće ni jenjavati. Bh. vlasti, za razliku od drugih država, nisu donijele nijednu značajnu socijalnu mjeru kojom bi krizu ublažili za najosjetljivije kategorije. Ne može se to ni očekivati s obzirom da su sve snage usmjerili na izbornu kampanju u kojoj gotovo da i nema riječi o rješavanju upravo najvažnijih pitanja svakog stanovnika ove zemlje.

Dok se prosječan bh. građanin svakodnevno pita kako od plate ili penzije preživjeti do kraja mjeseca zbog svakodnevnih poskupljenja, bh. vlasti su se znale pohvaliti istorijskim ubiranjem poreza koje je posljedica upravo porasta cijena i dramatične inflacije. U državnom parlamentu izglasano je povećanja plata ministrima i parlamentarcima za 500 KM dok istovremeno oko smanjenja PDV-a na osnovne životne namirnice i ukidanja akciza na naftu, suglasje nikad nije postignuto. Dok većina evropskih zemalja pa i naši susjedi usvajaju socijalne mjere kako bi se ublažile posljedice krize, naše vlasti su sve kapacitete usmjerile na izbornu kampanju koja potpuno ignoriše osnovna životna pitanja svakog stanovnika ove zemlje. Profesor finansija Sanel Halilbegović kaže da su vlasti propustili idealne prilike kada su sistemske socijalne mjere mogle biti i imati dugoročne pozitivne efekte:

„Apsolutna indolentnost i kopanje glave u pijesak, neshvatljivo potpuno ignoriranje onih koji su ih doveli na pozicije vlasti-njihovih birača. Već je jasno da od ove vlasti ne možemo ništa očekivati, a bojim se da ne samo da nemaju volje nego je upitno da li imaju i znanja“.

Profesor Halilbegović, nažalost  nema optimistične prognoze.Očekuje   da će inflacijom nastaviti siromašenje najugroženijih slojeva društva i nadalje. A statistički pokazatelji su već neumoljivi- BiH je po standardu 41 posto ispod europskog prosjeka, i bolje je rangirana jedino od Albanije, izračunao je Eurostat. Potrošačka korpa odavno pokriva manje od 40 posto prosječne plate četveročlane porodice, no ova prava životna drama većine bh. građana prerasta u tragediju kada se sagledaju iznosi penzija jer skoro 120 hiljada penzionera  u Federaciji prima najnižu penziju od samo nešto više od 400 maraka. A prema podacima UN-a, više od 800 hiljada građana živi u ekstremnom siromaštvu –što znači da na raspolaganju imaju od 90 KM do 150 KM mjesečno. Uprkos tome, bh. građani ove godine niti jednim ozbiljnijim skupom nisu izrazili svoj protest protiv ovakvog stanja kazao je profesor sociologije Salih Fočo:

„Građanski  aktivizam  skoro da ne postoji. Građani se bore za svoja prava ali ta prava su parcijalna. Nacionalne stranke to uvijek iskoriste u formi jedno usmjerenosti prema određenom  etničkom prostoru i time autiraju svaku građansku  inicijativu i on ne dopire do vlasti. Vlast se toliko ukopitila i da bi mogli reći da je svrha sama sebi da joj građani  služe samo da je legitimiraju, a ne da građani kontroliraju i da mogu na neki način opozvati vlast ili je kazniti“.

Iako su izbori prilika za iskorak, ni naredni neće nešto značajnije  promijeniti , ocjenjuje profesor Fočo sve dok konstitucija nacionalnog  predstavljanja ima dominaciju a svi izbori predstavljaju više popis stanovništva po nacionalnom kriteriju a ne izbor političkih  predstavnika  i vlasti u funkciji građana i njihovih potreba