Evropski parlament usvojio najstrožu rezoluciju do sada: Srbija sve dalje od evropskih vrijednosti
Evropski parlament usvojio je dosad najstrožu rezoluciju o Srbiji, upozoravajući na duboku političku polarizaciju, sve izraženiju državnu represiju i narušavanje demokratskih institucija. Rezolucija je usvojena godinu dana nakon urušavanja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu – događaja koji je, prema europarlamentarcima, simbol stanja u kojem se zemlja danas nalazi.
Za dokument je glasalo 457 zastupnika, 103 su bila protiv, a 72 suzdržana.
U rezoluciji se snažno osuđuje pogoršanje političke i društvene klime u Srbiji te zahtijeva otvorena i nezavisna istraga tragedije u Novom Sadu. Parlament traži pokretanje sveobuhvatnih i transparentnih postupaka kako bi odgovorni bili privedeni pravdi, te upućivanje misije Evropske unije za utvrđivanje činjenica u zemlju, uz učešće predstavnika Evropskog parlamenta.
Zastupnici su izrazili podršku građanima i studentima Srbije koji protestima brane demokratske vrijednosti, naglašavajući važnost građanske hrabrosti, nenasilja i aktivnog angažmana mladih. Upozorili su na opasnost od govora mržnje, proruske propagande i kampanja ocrnjivanja koje, kako se navodi, šire mediji i zvaničnici pod kontrolom vlasti.
Posebno je osuđena upotreba špijunskog softvera Pegasus i drugih oblika nezakonitog nadzora, kao i primjena suzavca i akustičnih uređaja protiv civila. Prema ocjeni Evropskog parlamenta, srbijansko rukovodstvo snosi političku odgovornost za eskalaciju represije i normalizaciju nasilja u društvu.
Rezolucija zahtijeva hitne i nepristrane istrage o policijskom nasilju nad demonstrantima, te osuđuje nezakonita hapšenja i protjerivanja građana Evropske unije koji su iskazivali podršku protestima u Srbiji. Oštro su osuđeni i napadi na nacionalne manjine – Slovake, Rumune, Bugare i Hrvate – te govor mržnje u provladinim medijima.
Evropski parlament također izražava žaljenje zbog uvredljivih izjava srbijanskih zvaničnika upućenih članovima Evropskog parlamenta koji su podržali građanske proteste, te odbacuje tvrdnje Beograda da Evropska unija stoji iza organizacije tih okupljanja.
Zastupnici insistiraju na održavanju slobodnih i poštenih izbora, podsjećajući da su prethodni procesi bili obilježeni pritiscima na birače i kupovinom glasova. Pozivaju na hitnu provedbu preporuka OESS-a i ODIHR-a, uključujući nezavisnu reviziju biračkih spiskova i osiguravanje jednakog pristupa medijima za sve političke aktere.
Iako dokument potvrđuje podršku evropskoj perspektivi Srbije, jasno se naglašava da daljnji napredak ka članstvu zavisi od poštovanja demokratije, vladavine prava i temeljnih ljudskih prava, kao i od potpunog usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući sankcije Rusiji. U rezoluciji se pozdravlja i „novi ton“ predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen tokom njene nedavne posjete Beogradu, koji je, prema ocjeni europarlamentaraca, „vjerodostojniji u sagledavanju dubokih problema i negativnih rezultata Srbije u ključnim reformama“.
Sinoć je, uoči glasanja održana burna rasprava o stanju u Srbiji. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pozvala je sve strane na mir i smirivanje tenzija, istaknuvši da su „vladavina prava, sloboda medija i okupljanja temeljne vrijednosti Evropske unije koje Srbija mora poštovati“.
Kos je naglasila da reakcija policije mora biti srazmjerna i da istraga o događajima u Novom Sadu treba biti prioritet. Odbacila je navode da će EU obustaviti energetske tokove prema Srbiji, poručivši da Unija podržava Srbiju u diversifikaciji izvora snabdijevanja i integraciji u evropske energetske mreže. Tokom rasprave, brojni zastupnici uputili su oštre kritike vlastima u Beogradu zbog gušenja medijskih sloboda, rastuće represije i sve većeg udaljavanja od evropskih vrijednosti.
federalna.ba