EK u izvještaju o Srbiji - Produbljena polarizacija društva i usporene reforme

Evropska komisija (EK) pozvala je Srbiju da prevaziđe zastoje u oblasti pravosuđa i osnovnih prava te da hitno zaustavi nazadovanje u slobodi izražavanja i urušavanje akademskih sloboda. U godišnjem izvještaju, Komisija je ocijenila da se polarizacija u srpskom društvu produbila, a reforme značajno usporile.

U izvještaju se navodi da će ukupni tempo pregovora Srbije sa EU i dalje zavisiti od reformi vladavine prava i normalizacije odnosa sa Kosovom. Također se ističe da ranija preporuka da je Srbija ispunila kriterije za otvaranje Klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) i dalje ostaje važeća.

Polarizacija u srpskom društvu produbila se na talasu masovnih protesta koji se održavaju širom Srbije od novembra 2024. godine. Protesti odražavaju razočarenje građana, između ostalog zbog korupcije, nedostatka odgovornosti i transparentnosti, slučajeva prekomjerne upotrebe sile protiv demonstranata i pritisaka na civilno društvo, navela je EK. To je dovelo do otežanog okruženja u kojem retorika koja dijeli izaziva ozbiljno urušavanje povjerenja među akterima, što negativno utječe na proces pristupanja EU.

Članstvo u EU je još uvijek strateški cilj

Komisija je ocijenila da su reforme u Srbiji značajno usporene. Iako se priznaju određeni nedavni pomaci, poput ponovnog pokretanja postupka izbora novog Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) i napretka u zakonodavnom procesu donošenja Zakona o jedinstvenom biračkom spisku – koji sada treba dovršiti i sprovesti – kao i nedavnog povećanog usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, što treba nastaviti, potrebno je učiniti mnogo više.

EK ističe da vlada Srbije i dalje naglašava članstvo u EU kao svoj strateški cilj. Postavljen je i novi ambiciozniji cilj – kraj 2026. godine za ispunjenje tehničkih kriterija za članstvo. Postizanje ciljeva zahtijeva snažnu političku volju, pristup uključivanja čitavog društva, efikasno planiranje i koordinaciju politika te dovoljne ljudske i finansijske resurse u relevantnim institucijama.

Anti-EU narativ prisutan je ne samo u medijima, već i među političkim funkcionerima, uključujući najviše nivoe vlasti. EK preporučuje da srpske vlasti preuzmu veću odgovornost za proaktivnu i objektivnu komunikaciju o procesu pristupanja EU i borbu protiv dezinformacija.

Dijalog o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova nastavljen je u proteklih godinu dana, ali su unutrašnji politički problemi na obje strane otežali sprovođenje Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i njegovog aneksa o implementaciji, čime je napredak u normalizaciji otežan.

Sprovođenje novih medijskih zakona

U oblasti slobode izražavanja, Srbija je zabilježila nazadovanje u prethodnih godinu dana. Okruženje za novinare i druge medijske profesionalce ozbiljno se pogoršalo. Izjave visokih zvaničnika imaju zastrašujući efekat, SLAPP tužbe ometaju rad istraživačkih medija, medijski zakoni iz 2023. nedosljedno se primjenjuju, a REM nije izvršio svoj mandat. Politički i ekonomski utjecaj na medije, uključujući uređivačku politiku, razlog je za ozbiljnu zabrinutost. Preporuke iz prošle godine su djelomično sprovedene i ostaju na snazi.

U narednoj godini Srbija treba da sprovede nove medijske zakone, poštujući “njihovo slovo i duh”, uključujući nezavisnost medijskog regulatora te da uskladi zakone sa Evropskim aktom o slobodi medija i evropskim standardima. Također treba pojačati zaštitu i sigurnost novinara, zaustaviti verbalne napade visokih zvaničnika, brzo reagovati na prijetnje i napade te osigurati transparentno i pravedno sufinansiranje medijskih sadržaja u javnom interesu.

U vanjskoj politici, Srbija je umjereno pripremljena za članstvo u EU, ali u prethodnoj godini nije napravila napredak. U oblasti vanjske i sigurnosne politike ostvarila je ograničen napredak. Iako su neke akcije i saopćenja Srbije u skladu sa odlukama EU-a, u nekim slučajevima i dalje idu protiv ključnih vanjskopolitičkih pozicija Evropske Unije, posebno prema Ruskoj Federaciji. Kontakti sa Rusijom i anti-zapadni narativi dodatno dovode u pitanje strateški pravac Srbije. Preporučuje se unapređenje usklađivanja sa Evropskom Unijom i borba protiv stranih manipulacija informacijama.

Potrebna su opipljiva poboljšanja i reforme 

U oblasti osnovnih procesa pristupanja, potrebna su opipljiva poboljšanja i reforme u sprovođenju izbora, uz punu implementaciju preporuka OSCE/ODIHR-a i Savjeta Evrope, u transparentnom i inkluzivnom procesu. Efikasnost i nadzor parlamenta i dalje su otežani zbog rijetkih sjednica i nedostatka stvarne političke debate, dok je uključivanje javnosti u zakonodavni proces ograničeno.

Debata je i dalje obilježena tenzijama između vladajuće koalicije i opozicije.

Civilno društvo radi u izuzetno teškom okruženju. Zabilježeni su verbalni napadi i kampanje klevetanja, korištenje špijunskih softvera, SLAPP tužbe, protjerivanje predstavnika stranih organizacija, pretraživanja prostorija od strane policije.

Otvorena 22 poglavlja

U oblasti reforme javne uprave Srbija je umereno pripremljena, ali nije napravila napredak; preporuke iz prošle godine ostaju validne.

U oblasti pravosuđa i osnovnih prava Srbija nije ostvarila napredak, a preporuke iz prošle godine ostaju neispunjene. Posebno se ističe potreba jačanja prava na slobodu okupljanja, resursa institucija za ljudska prava, strategija protiv nasilja nad ženama, antidiskriminacije, deinstitucionalizacije i zaštite nacionalnih manjina.

Ograničen napredak zabilježen je i u borbi protiv organizovanog kriminala. U ekonomiji, Srbija ima dobar nivo pripremljenosti i ograničen napredak u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije.

Evropska komisija je danas usvojila godišnji Pakt proširenja, dajući sveobuhvatnu procjenu napretka zemalja obuhvaćenih procesom proširenja u proteklih 12 mjeseci.

Od otvaranja pregovora o pristupanju Evropskoj Uniji u januaru 2014. godine, Srbija je otvorila 22 od ukupno 35 poglavlja, uključujući sva poglavlja iz Klastera 1 (osnove) i Klastera 4 (zelena agenda i održiva povezanost). Dva poglavlja su privremeno zatvorena.

federalna.ba/Beta