Džana Kapić-Herenda za FR: Jednostavno trebamo početi primjećivati lijepe stvari oko sebe

Spasioci iz BiH vratili su se iz humane misije spašavanja ljudi iz zemljotresom pogođenih područja Turske. Potresne slike i nemile scene te bojazan za vlastiti život ostat će zauvijek u sjećanju tim hrabrim ljudima, vrijednim svakog poštovanja. Kako se nositi s tim, kako nastaviti živjeti s tim sjećanjima, ali i o vršnjačkom nasilju i utjecaju društvenih mreža na cjelokupno društvo govori Džana

Kapić-Herenda, doktorica i psihoterapeutkinja pod supervizijom:

„Razgovarali smo s njima i službeno i neslužbeno. Osjetimo još uvijek tu ogromnu dozu ponosa jer su svjesni šta su uradili, kako za sebe, tako i za zajednicu, našu državu i državu Tursku. Ono što nas najviše brine jesu mogućnosti za kasnijim razvojem PTSP-a  i  drugih problema koji se mogu javljati. Tu najvažniju ulogu ima okolina, prijatelji i porodica.“

Kada je vrijeme da se potraži stručna pomoć?

„Kada dođete u situaciju da ne možete normalno funkcionirati, da ne možete da živite kao prije, da nemate kvalitetan san, da nemate apetita i da imate učestale panične napade.“

Vrijeme u kojem živimo je teško. Ljudi su suočeni s brojnim problemima, od materijalnih pa do političke nestabilnosti, koja se odražava na sve sfere društva. Kako se nositi s tim, šta savjetovati ljudima?   

„Medijske informacije i statistika je ono što nam najviše šteti. Mi pročitamo ono što se dešava u svijetu, što možda nema veze s nama, ali nam to pokvari dan. Malo je stvari u kojima uživamo u svakodnevnom životu. Danas je izašlo sunce, ali nisam sigurna koliko je nas to primijetilo i uživalo u tom suncu. Jednostavno

trebamo početi primjećivati lijepe stvari oko sebe, cijeniti ih i dopustiti sami sebi da uživamo u njima.“

Danas je Dan ružičastih majica ili Međunarodni dan prevencije i borbe protiv vršnjačkog nasilja. I tu su nam poražavajući podaci. Posljednji, koji su objavljeni, govore da je svako treće dijete žrtva. Sada se posebno govori o vršnjačkom nasilju putem društvenih mreža. Ko je taj ko može da prevenira takvo ponašanje, porodica, obrazovna institucija ili su ipak u konačnici represivne mjere najefikasnije?

„Vršnjačkog nasilja je nažalost bilo uvijek, samo su ga društvene mreže ohrabrile i počinje se više pojavljivati. Mi moramo djelovati svi zajedno i porodice i obrazovne institucije. Nažalost, društvene mreže, Tik Tok ohrabruju djecu da to rade, zato što će biti moderni, snimit će se, staviti na društvene mreže, imat će mnogo lajkova i bit će popularni u društvu. Moj apel roditeljima je da ograniče mogućnosti gledanja svih stvari koje mogu kasnije da proizvedu nešto u njihovom ponašanju.“

Donedavno ste bili predsjednica mladih Crvenog križa Federacije BiH, certificirani ste instruktor prve pomoći, to vas sigurno čini sretnom, kako ste krenuli u tom pravcu? 

„Mi smo u vrijeme našeg odrastanja, u osnovnoj školi se posvetili volontiranju, htjeli smo biti korisni u društvu. Ja pozivam sve mlade, djecu iz osnovnih i srednjih škola da se priključe lokalnim organizacijama Crvenog križa jer tu mogu razviti prijateljstva koja su drgaocjena, upoznati prijatelje širom svijeta, biti na usluzi svim ljudima u zajednici i osjećati se dobro na kraju dana radi toga.“