Dronovi i Ukrajina: Vlatko Cvrtila za Svijet objašnjava šta nas čeka 2027.

O ‘zidu protiv dronova’ i ratu u Ukrajini za Svijet je govorio Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnost.

Zid protiv dronova podrazumijeva različite vrste tehnoloških rješenja kojima će se identificirati dronovi, a onda i uništavati, objašnjava Cvrtila.

“Sada Evropska unija i države NATO-a u Evropi imaju radarske sustave za promatranje zračnog prostora, ali su oni dizajnirani za više razine i zrakoplove. A dronovi lete na nižim razinama i mogu izbjegavati te radare. Ovaj novi sustav bi se trebao se sastojati od različite vrsta radara, senzora, pa i dronova”, istakao je Cvrtila.

‘Zid protiv dronova’

Cvrtila je napomenuo kako bi to trebalo biti u funkciji od 2027. godine jer se pretpostavlja da će i u budućnosti Rusija provocirati ulaženjem u zračni prostor - i to ne više zrakoplovima, kao što bi to bilo u nekom klasičnom sukobu, nego dronovima.

Nedavne ulaske zrakoplova i dronova u zračni prostor zemalja članica NATO-a Cvrtila opisuje testiranjem mogućnosti tih država da odgovore i stvaranjem psihoze u europskom prostoru, bez obzira na to što ti dronovi nisu bili naoružani i što nisu bili izravna prijetnja.

“Međutim, pretpostavlja se, ako dođe do zaoštravanja situacije, a tu je jasna pozicija Evropske unije i evropskih država članica NATO-a, da bi Rusija u budućnosti predstavljala ozbiljnu prijetnju, pa se i onda i ovi upadi interpretiraju kao ozbiljna opasnost za koju se treba pripremiti”, naglasio je Cvrtila.

Ruska varijabla

Što se tiče rata u Ukrajini i mirovnih pregovora, može se vidjeti da Rusija izbjegava izravne pregovore, odnosno izbjegava bilo kakve pregovore koji bi utjecali na njihove ciljeve u samoj Ukrajini, podsjeća Cvrtila.

“Ako gledamo izjave iz Kremlja, Vladimira Putina i dužnosnika Ruske Federacije, onda je jasno da oni nisu odustali od početnih ciljeva - sad ih više ne interesira samo teritorij, nego u pregovore stavljaju jednu varijablu koju je teško ostvariti, a to je da će nastaviti svoju specijalnu operaciju, kako nazivaju agresiju na Ukrajinu, dok je u Kijevu na vlasti takozvani fašistički režim”, istakao je Cvrtila.

A Ukrajina je demokratska država i ima svoje političke procese, izbore, u kojima mogu izabrati svoje političko vodstvo, dodaje Cvrtila i objašnjava: “Iza Ukrajine stoje evropske države i SAD. Čini se kako je ova zapadna strana zajedno sa Ukrajinom sklonija razgovorima, ali ne po svaku cijenu i ne na način da Rusija dobije teritorijalne ustupke koje ona u ovom trenutku traži. Rusija je jasno pokazala da joj nije do mirovnih pregovora u ovom trenutku, sve vrijeme inzistira na maksimalističkim ciljevima i pokazuje volju i želju da taj rat nastavi”.

Rakete ‘tomahawk’

Spominjanje raketa ‘tomahawk’, koje je Ukrajina traži od SAD-a, a koje imaju domet i preciznost za značajnu promjenu dinamike rata, izazvalo je dosta reakcija na ruskoj strani, izjavio je Cvrtila - jer je to naoružanje koje može značajno promijeniti tijek rata, ali da ‘tomahawke’ ne možete samo uzeti i sutra ih koristiti.

“Odobrenje, dolazak u Ukrajinu, instalacija – za to treba najmanje šest mjeseci. Ali na psihološkoj razini stvara se pritisak na Rusiju. Nisam baš siguran da će doći do njihove isporuke jer to bi onda značilo prelazak određenih crvenih linija”, smatra Cvrtila.

Iscrpljivanjem do predaha

Cvrtila je rekao da je dvije godine traje iscrpljivanje u ratu u Ukrajini. Prema njemu, Rusija ne ostvaruje svoj cilj brzog prodora, ali je to država koja ima ogromne vojne resurse. S druge strane, dodaje, Ukrajina ne bi mogla ostati u ovome ratu da nema podršku Zapada.

“Strategija Moskve je dovesti rat do određene točke gdje bi se pokazalo Ukrajini da je on besmislen, jer za Rusiju nije besmislen. Oni su stvorili strateške narative i Vladimir Putin će ići dalje da se stvori pritisak na Ukrajinu i europske partnere koji bi stvorili jednu situaciju za eventualne pregovore i za koncesiju teritorije koje je Rusija osvojila. I Donald Trump je za tu opciju kazao da je nešto ostvarivo”, podsjetio je Cvrtila.

No, zaključuje Cvrtila, i Ukrajini i Uniji je jasno da bi to bio samo predah za Rusiju: “U ovom trenutku se čeka trenutak kada bi se pokazalo koliko je i jednoj i drugoj strani trošak ovoga ratovanja izuzetno velik i onda bi se promijenila strategija iscrpljivanja u strategiju pregovaranja o mogućem ishodu ovog sukoba”.

federalna.ba