Septembar popravni ispit za bh. parlamentarce

Na kraju smo vikenda, a državni parlamentarci na kraju godišnjih odmora. Septembar na pragu, a oni već sutra na radnom mjestu. Sjednice sazvane, zadaci na stolu. Čeka ih sve što su prije odmora ostavili. Ono što su obećali uraditi, a nisu. Do kraja mandata ostalo je još malo. Tek mjesec. Pa je pitanje koliko će zapravo za tako kratak period uraditi, a koliko žaliti za propuštenim prilikama. Pitanje je i koliko će septembar biti popravni ispit, a koliko zgrada Parlamenta Bosne i Hercegovine sala za izbornu kampanju?

Nije još prvi septembar, ali jeste kraj godišnjih odmora. Parlamentrani kalendar popunjen, sjednice zakazane. Vrijeme je, rekli bismo, za popravni. Dom naroda opet ima priliku da pomogne građanima. Na stolu delegate već sutra ponovo čeka ukidanje akciza na gorivo. I to na period od šest mjeseci.

Dan poslije, na potezu Zastupnički dom koji ima priliku da ukine PDV na osnovne životne namirnice. Ali pošto su izmjene zakona mjesecima izgubljene između političke volje i parlamentarnih procedura, ukoliko posljednji mjesec mandata parlamentarci konačno odluče da ga podrže, to i neće biti građanima od velike koristi. Jer, prema predviđenim izmjenama, PDV ne bismo plaćali samo do kraja godine. I to opet ako ga ostale instance uspiju implementirati do tada.

“Svakako je pitanje provodivosti i tempiranja usvajanja ovakvih izmjena zakona i to je nešto što vidimo kao recept za svako važno pitanje: da se kroz samu parlamentarnu proceduru obesmisli tekst svakog zakona ili izmjena zakona kroz amandmane potpuno razvodni ili učini zakašnjelim ili potpuno neprovodivim”, ističe Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.

Tema akcize i PDV samo je trenutno najaktuelnija, a mandat od 2018. do 2022. godine obilježen je pandemijom i blokadama. Prvo blokadama rada, a onda blokadama donošenja onih ključnih evropskih zakona. Mnogi su ga okarakterisali najgorim u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, a neki se, da ne bi urekli, plaše to i reći.

“Kad god sam rekao da je neka vlast i neki mandat najgori, ono što je uslijedilo je da je još gore, tako da se ne usuđujem to reći”, kaže Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu BiH.

“Kad je u pitanju Predstavnički dom Parlamentarne skupštine, ovo je sigurno jedan od najlošijih od potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Njega su obilježile brojne opstrukcije, prije svega, SNSD-a i njihovih koalicionih partnera, ali i HDZ-a”, ocjenjuje Adil Osmanović, šef Kluba SDA u Zastupničkom domu PSBiH.

“Kada analiziramo parlamentarce, odnosno najvažniji segment njihovog rada, a to je donošenje zakona - ovaj saziv jeste najlošiji”, navodi novinarka CIN-a Milena Mitrović.

A ovaj saziv u odnosu na prethodni imao je i primjetno manje sjednica. I u oba doma i u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Ali Dom naroda i Vijeće ministara su priča za sebe. Dom naroda ključne je zakone za napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji odbacio, a Vijeće ministara se predlaganjem samo desetak zakona nije proslavilo. Koga krive u SDA već smo čuli, a prozvani nisu bili voljni dati izjavu ili odgovor na upit. Opozicija je listu krivaca, ipak, malo proširila.

“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine kao da ne postoji, osim brojnih privilegija koje imaju. Mislim da Dom naroda s tom vladajućom strukturom SNSD-a i HDZ-a primarno, ali i SDA su čak zaustavili ono dobro što je urađeno u Zastupničkom domu. Opozicija je uradila mnogo. I nevjerovatno da opozicija radi posao vladajuće strukture. To nema nigdje u svijetu”, kaže zastupnik PDP-a u Zastupničkom domu PSBiH Branislav Borenović.

“Da nije bilo opozicije ne bi se imalo o čemu raspravljati, jer neki od nas su predložili veći broj zakona nego Vijeće ministara”, ističe Magazinović.

Opozicija tako zadovoljna svojim angažmanom, ali ima i onih koji kažu da se i na tom polju moglo više.

“Opozicija je mogla više uraditi na tome da prije upućivanja bilo kakvih inicijativa u proceduru osigura bilo kakva vrsta podrške, a ne da se upućuju pojedinačne inicijative da bi se to računalo u nekakav ukupno broj upućenih inicijativa”, kaže Korajlić.

Razvodnjavanje važnih zakona amandmanima, obaranje onih od krucijalnog značaja, odugovlačenje, blokiranje samog rada - obilježilo je prethodne četiri godine. Sada pred izbore najave usvajanja izmjena koje bi građanima olakšale krizu. Možda kasno, možda čak i neprovodivo, ali kako se izbori bliže, bliži smo i potezima. Izgleda da im je sada dovoljna jedna sjednica da nadomjeste rad ili nerad za četiri godine.

federalna.ba