Dok bjesni rat: Obilježena godišnjica nuklearne katastrofe u Černobilu
Prošlo je 36 godina od najveće nuklearne katastrofe u Černobilu.
Na današnji dan 1986. godine u nuklearnoj centrali u Černobilu koja se nalazi na ukrajinsko-bjeloruskoj granici i 110 kilometara od Kijeva dogodila se eksplozija koja je izazvala curenje oblaka nuklearnih čestica.
Danas je položeno cvijeće na spomeniku žrtvama u Odessi. Okupljeni su obilježili godišnjicu nuklearne katastrofe u Černobilu u sjeni rata kojeg je Rusija počela prije dva mjeseca.
"Za mene je Černobil 200 dana, od 19. decembra 1986. do 2. jula 1987. Bilo je strašno prve sedmice kada smo ušli, bilo je strašno gledati napuštena sela. Bilo je strašno gledati putokaze na kojima je pisalo: 'Zabrano je jesti, piti, disati, jer je područje bilo izloženo radioaktivnim supstancama", kazao je Sergej Melnik, koji je u sastavu vojne jedinice Odesskog vojnog okruga učestvovao u otklanjanju posljedica nesreće.
Kako je kazao, morali su da ispune svoj zadatak jer su iza sebe imali porodice i ljude.
"Nije bilo panike među našim odredom, svi su razumjeli misiju koju moramo da ispunimo. Samo smo to uradili. Išli smo tamo ne zbog bilo kakve koristi, ne zbog nagrade, išli smo tamo jer je bilo potrebno, da zaustavimo tu veliku nevolju koja može biti i veća", ispričao je Melnik.
Vlasti tadašnjeg Sovjetskog saveza su pokušale prikriti nesreću, zbog čega je stanovništvo iz Pripjata evakuirano tek naredni dan. Za tri sata, Pripjat je postao grad duhova, a u narednih nekoliko dana na hiljade tona hemijskog materijala je bačeno na reaktor.
Otrovni plin koji se pojavio nakon eksplozije utjecao je i na zemlje poput Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i jedan dio evropskih zemalja. Otrovni oblaci nakon deset dana stigli su do SAD-a, Kanade i Japana.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 600.000 ljudi na području od 30 kilometara od mjesta nesreće, bilo je izloženo visokoj dozi radijacije.
Oko pet miliona ljudi u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji živi na područjima na kojima je rizik od radijacije visok.
Dok je područje od 155.000 kvadratnih kilometara bilo pogođeno eksplozijom, poljoprivredno područje od 52.000 kvadratnih kilometara postalo je neupotrebljivo u narednih 30 godina. Otprilike 404.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove.
Nakon nuklearne katastrofe, došlo je do povećanja broja oboljelih od karcinoma štitnjače, leukemije, drugih vrsta karcinoma, katarakte i urođenih patoloških bolesti kod beba u regiji.
Prema Černobilskom forumu, koji čine agencije UN-a, procjenjuje se da je 4.000 ljudi umrlo od posljedica zračenja.
federalna.ba/AA