Do kraja ovog vijeka nivo Kaspijskog jezera mogao bi pasti za čak 18 metara

Do kraja ovog vijeka nivo Kaspijskog jezera mogao bi pasti za 18 metara, a njegova bi se površina mogla smanjiti za trećinu. Osim prijetnje ekološkom sistemu najvećeg jezera na svijetu, promjena vodostaja imat će i geopolitičke posljedice.

Prema znanstvenim prognozama objavljenim u časopisu “Nature“, do kraja ovog vijeka očekuje se pad razine Kaspijskog jezera za 9 do 18 metara, a njegove površine za 23 do čak 34 posto.

To znači da bi obalno dno ili šelf na sjeveru Kaspijskog jezera, šelf na jugoistoku u blizini Turkmenistana i obalna područja u srednjem i južnom Kaspijskom jezeru izronili na površinu.

Očekuje se da će laguna Garabogazkol na istočnoj strani Kaspijskog jezera u Turkmenistanu potpuno presušiti do kraja vijeka. U tom slučaju azerbajdžanski glavni grad Baku više ne bi bio lučki grad, a sjeverno Kaspijsko jezero bi u potpunosti nestalo.

Promjene u dotoku vode u Kaspijsko jezero ugrozit će zaštićene obalne ekosisteme, poput močvara u delti Volge i na iranskoj obali jezera. Kao posljedica viših temperatura i promjena naslaga sedimenata, prema predviđanjima znanstvenika, mogu se stvoriti područja s nižim sadržajem kisika, što će ugroziti jedinstveni ekosistem koji se razvijao milionima godina. Skupljanje mora ugrozit će uglavnom ribarstvo i poljoprivredu.

Zabrinuti su i brodari, jer luke zbog spuštanja vodostaja moraju sve više produbljivati ​​dna. Većina luka u Kaspijskom jezeru može primiti samo plovila s gazom od oko 3,5 metara, što je gotovo polovica norme, koja iznosi šest metara, navodi internetski portal “Ports of Europe“.

Brodovi tako mogu stići u kaspijske luke natovareni sa samo 70-75 posto tereta.

federalna.ba/AA