Denga groznica - najopasniji derivat globalnih klimatskih promjena
Klimatska kriza dodatno opterećuje ionako već preopterećene globalne zdravstvene sisteme. Osim što se bave posljedicama klimatskih katastrofa kao što su toplotni talasi, poplave i suše, ljekari su suočeni sa povećanim stresom na pacijente zbog porasta temperature, a više temperature omogućavaju povećano širenje zaraznih bolesti.
Jedna od najsiromašijih i najnaseljenijih zemalja svijeta – Bangladeš - bori se sa epidemijom denga groznice.
Veliki broj slučajeva zaraze - čak 250 hiljada od početka godine, opteretio je ionako krhak zdravstveni sistem. Bolnice su suočene sa nedostatkom kreveta i osoblja koje bi brinulo o pacijentima. S toga, desetine roditelja u prepunim bolnicama njeguju oboljelu djecu. Drugi na grobljima žale za onima koji su preminuli u najsmrtonosnijoj epidemiji u toj zemlji. Među njima je i Abul Hasan čiji je šestogodišnji sin umro od denga groznice. Dječak je bio hospitaliziran ubrzo nakon što je dobio visoku temperaturu. Poslije dva dana liječenja, njegovo stanje se pogoršavalo pa ga je otac hitno prebacio u glavnu bolnicu Medicinskog fakulteta u Daki.
„Nečuveno je da nijedan ljekar nije bio prisutan na Odjelu intenzivne njege za djecu u prestižnoj ustanovi kao što je ta bolnica u Daki. Četiri sata moj sin tamo nije dobio nikakav tretman“, Abul Hasan, otac dječaka koji je umro od denga groznice.
I kada je dobio, izgleda da je bilo prekasno jer je dječak preminuo već idući dan. Više od 1200 osoba je umrlo od denga groznice u Bangladešu, pokazuju zvanični podaci što je skoro četiri puta više nego prošle godine. Rastuće temperature zbog klimatske krize dovele su do intenzivnog širenja i prvi put je više slučajeva prijavljeno izvan gusto naseljenih urbanih centara.
„Stopa smrtnosti od denga groznice tokom protekle dvije do četiri godine je bila neočekivana. I ove godine se veći broj djece zaražava i umire. Tokom pandemije COVID-a 19, nije bio tako velik broj zaraženih. Mogli smo se nositi sa tom situacijom, ali nismo bili u stanju boriti se sa denga groznicom ni na koji način“, dodaje Hasan.
„Epidemija denga groznice u 2023. je bila najgora u istoriji Bangladeša. Moramo ublažiti ovaj problem, moramo ga riješiti, a to zavisi od klimatskih promjena“, kaže entomolog Kabirul Bashar.
Denga groznica uzrokuje visoku temperaturu, glavobolje, mučninu, povraćanje, bolove u mišićima i u najtežim slučajevima krvarenja koja mogu dovesti do smrti. Riječ je o virusnom oboljenju koje se na ljude prenosi ubodom zaraženog komarca. Denga je tropska bolest koja se najbrže širi u svijetu i predstavlja prijetnju pandemije, upozorili su u januaru iz Svjetske zdravstvne organizacije.
„Postoji povezanost klimatskih faktora, naročito temperature, vlage i padavina. To su tri glavna meteorološka faktora koja su uticala na povećanu populaciju edes komaraca te na širenje i razvoj virusa. Trenutno u 129 zemalja širom svijeta postoji epidemija denga groznice. Većina ih ima tropsku ili suptropsku klimu i izložene su klimatskim promjenama“, dodao je Bashar.
Stručnjaci procjenjuju da će denga groznica postati ovog desetljeća velika prijetnja u južnoj Evropi, južnom dijelu Sjedinjenih Država i dijelovima Afrike.
„Zbog klimatskih promjena sezona komaraca postaje duža. Čak i u novembru nalazimo komarce na područjima umjerene klime, gdje do sada nisu bili česta pojava u ova doba godine. Time se produžuje i sezona bolesti koje prenose komarci. Pronalazimo komarce i sjevernije od dosadašnjeg dometa njihovog staništa“, pojasnio je Luis Chaves, stučnjak za okoliš i zdravlje.
Denga groznica, čikungunja, zika, virus zapadnog Nila i malarija su bolesti koje prenose komarci, a koje bi se najviše mogle širiti zbog klimatskih promjena. Ekstremni vremenski događaji poput oluja, poplava i požara i dalje prijete zdravlju ljudi diljem planeta. Vjeruje se da je prošlog ljeta vrućina uzrokovala više od 70 hiljada smrtnih slučajeva u Evropi. Svijet se nastavlja zagrijavati pa se očekuju još češći i intenzivniji toplinski talasi koji predstavljaju ogroman izazov kada je riječ o zdravlju, posebno osoba starije životne dobi.
„Mortalitet kod veoma ranjive starosne grupe od 65 godina povezan sa vrućinom od devedesetih godina prošlog vijeka je porastao za 85 posto.Sada znamo da se više od polovine tog povećanja ne bi desilo da temperatura nije porasla, dakle znamo da su uzrok toga klimatske promjene“, rekla je Marina Romanello, izvršna direktorica Lancet Countdown.
Skoro 99 posto svjetske populacije udiše zrak koji premašuje smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o onečišćenom zraku. Zagađenje zraka povećava rizik od bolesti dišnog sistema, moždanog udara, bolesti srca, raka pluća, dijabetesa i drugih zdravstvenih problema.
„Svake godine oko sedam miliona ljudi umre zbog zagađenja zraka. Ono što želimo ostvariti jeste budućnost sa čistom energijom, jer ćemo tako za stanovništvo širom svijeta osigurati energiju koja je potrebna za različite stvari, uključujući održavanje dobrog zdravlja“, kaže Diarmid Campbell, šef odjela za klimu i zdravlje SZO.
Zagađenje zraka, ekstremne vrućine i širenje smrtonosnih zaraznih bolesti samo su neki od razloga zbog kojih je Svjetska zdravstvena organizacija- klimatske promjene nazvala - najvećom zdravstvenom prijetnjom čovječanstvu. I to s pravom.
federalna.ba