Dejan Šoškić: Potrebno je što prije izvući NIS iz ove situacije

Više od 50 dana na snazi su američke sankcije Naftnoj industriji Srbije, koja je većinski u ruskom vlasništvu. Sudbina NIS-a i dalje je neizvjesna. Čeka se odluka Washingtona o licenci za nastavak rada. Usljed nedostatka sirove nafte za preradu, rafinerija u Pančevu je u tihom hodu i traju pripreme za obustavu rada.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je pozivao Amerikance da donesu pozitivnu odluku. Nakon šefa mađarske diplomatije, Srbiju je posjetio i premijer Mađarske Viktor Orban napomenuvši da Mađarska nema značajna nalazišta nafte i gasa i da, zapravo, živi od ruskog uvoza. Orban je poručio da će ono što imaju podijeliti sa Srbijom. Sve više se pominje i opcija da mađarski MOL otkupi udio NIS-a, koji je u ruskom vlasništvu.

U razgovoru za magazin Svijet, Dejan Šoškić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i bivši guverner Narodne banke Srbije, komentirao je sudbinu Naftne industrije Srbije (NIS) u trenutku dok se čeka odluka Washingtona o produženju licence za rad kompanije pod većinskim ruskim vlasništvom.

Govoreći o mogućem „planu B“ za NIS, Šoškić ističe da se kompanija mora što prije izvući iz sadašnje pozicije.

„Potrebno je što pre NIS skloniti iz te situacije u koju se trenutno našao i dovesti ga u poziciju da normalno posluje.“

Naglašava da je normalno funkcionisanje moguće samo ako se izmijeni vlasnička struktura:

„To je očigledno moguće jedino ukoliko se većinski partner sa sjedištem u Ruskoj Federaciji isključi iz vlasništva i kompanija dobije vlasnika sa kojim administracija SAD nema problem.“

Dodaje i da je to vitalni interes Srbije, ali i šireg regiona:

„To je vitalni interes Srbije i regiona, ali i samog većinskog vlasnika koji bi trebalo da razumije da je rješenje potrebno pronaći brzo.“

Je li prodaja bila greška?

Šoškić se osvrnuo i na prodaju NIS-a 2009. godine za 400 miliona eura, za koju mnogi danas tvrde da je bila strateška greška.

On priznaje da je kompanija tada poslovala s gubicima i da je trebala investicije, ali naglašava da država nikada nije trebala izgubiti kontrolu nad takvim resursom:

„Ne mislim da država treba da se odrekne kontrole nad strateškim preduzećem kakva je naftna industrija Srbije.“

Podsjeća da su mnoge evropske države zadržale snažne nacionalne energetske kompanije:

„Austrija, Mađarska, Poljska – sve imaju svoje nacionalne petrolerske kompanije. To je trebalo da bude i naše opredjeljenje.“

Posebno naglašava da se tada računalo i na prolazak Južnog toka, što se nije dogodilo:

„Nakon što se južni tok nije realizovao, bilo je legitimno otvoriti pitanje čitavog ugovora.“

Američka odluka: Pozitivan ishod izvjestan

Na pitanje šta očekuje od američke administracije kada je riječ o produženju licence, Šoškić je optimističan:

„Mislim da će odgovor biti pozitivan, na ovaj ili onaj način, ili kroz dodatno vrijeme ili kroz trajno rješenje.“

Obrazlaže i zašto:

„Americi nije cilj da destabilizuje region, već da isključi potencijalni utjecaj Rusije na jugoistoku Evrope.“

Navodi i da je ova situacija bila predvidiva još od 2022. godine, pa i ranije:

„Ovo se moglo predvidjeti najmanje od 2022. godine. Bilo je godina i pre toga kada je ovo pitanje trebalo staviti na dnevni red.“

federalna.ba