Krunidba kralja Charlesa III – zabava za narod ili znak geopolitičke promjene?
Britanski monarh posljednji put krunisan je prije 70 godina kada je Elizabetha II postala kraljicom 1953. godine. Nakon njene smrti, njen sin, prestolonasljednik Charles postao je kralj. Za razliku od majke koja je bila omiljena, pred Charlesom su mnogi izazovi - prvi da osvoji srca Britanaca, a drugi još veći, da popuni majčine cipele nakon formalnog i ceremonijalnog preuzimanja trona. Britanija je spremna za spektakl, ali da li je Charles spreman da stavi krunu na glavu i vlada čvrsto uz sve političke vjetrove koji pušu ne samo Ujedinjenim Kraljevstvom već svijetom?
Britanska monarhija najpoznatija je u svijetu. Posljednja, Elizabethina pripremana je 16 mjeseci i bila je prva krunidba koja je snimana i prenošena televizijski. Čin krunidbe obavio je nadbiskup Canterburyja, osoba najvišeg crkvenog reda u Anglikanskoj crkvi. Krunidba se održala u Westminsterskoj opatiji u Londonu, ista ali ovaj put još raskošnija krundiba spremna je za novog kralja Charlesa. Zlatne kočije, kašika sa svetim uljem iz 12 vijeka, kruna Sv. Edwarda koja će jednom stajati na glavi monarha, osiguranje. London je spreman, kao i hiljade posjetilaca i obožavalaca monarhije.
"Krunidba je veliki istorijski događaj. Vidjeli smo to samo u crno-bijelom na televiziji. Dakle, gledati istoriju je sjajno. Strastveni smo ljubitelji kraljevske porodice, mi volimo kraljevsku porodicu i ona nam mnogo znači", kazala je Maria Scott, obožavateljica kraljevske porodice iz Newcastlea.
"Neka Bog spasi Kralja. Cijela zemlja je uz vas. Znamo da ste imali dobrog učitelja u svojoj majci, pokojnoj kraljici Elizabethi II. Čekali ste ovo cijeli svoj život i imali ste najboljeg učitelja, tako da ste spremni za ovo i imate podršku svoje voljene supruge kraljice Camille", kazao je Patrick O'Neil, obožavalac kraljevske porodice iz Belfasta.
Lista zvanica pomno je spremana pa su Britanci pozvali 2.300 osoba među kojima su lideri zemalja sa kojima Britanija održava pune diplomatske odnose, kao i predstavnici britanskih oblasti i prekomorskih teritorija. 2.300 znatno je manje zvanica od Elizabethinih 8.000. Velika Britanija nije pozvala na ceremoniju lidere ni predstavnike Rusije, Bjelorusije, Irana, Mijanmara, Sirije, Afganistana i Venecuele. Pozvani su visokorangirani diplomati iz Sjeverne Koreje i Nikaragve ali ne i lideri tih zemalja. Zanimljiv je to korak za novog kralja, a kako mnogi smatraju korak kakav ne bi napravila njegova majka, ali to je njegova ceremonija koja će za razliku od Elizabethine koja je trajala 3 sata, trajati sat vremena. Krunidbi će prisustvovati milioni ljudi i turista iz cijelog svijeta. Iako su mnogi euforični i ponosni da postanu dio istorijskog događaja više od polovine Britanaca smatra da krunidba kralja Charlesa ne bi treba biti finansirana od strane vlade, pogotovo jer ukupni troškovi iznose oko više od milijardu funti, a mnogo je to novca u britanskoj poljuljanoj ekonomiji koja se svakodnevno suočava sa štrajkovima ljekara, učitelja i drugih javnih službenika zbog niskih plata.
"Većina Britanaca danas želi imati monarhiju, međutim manje nego prije. Građani su se raznježili ali neki više od drugih. Manja je vjerovatnoća da će mlađi ljudi podržavati monarhiju. Takođe, veća je vjerovatnoća da će srednja klasa, oni u grupama sa srednjim primanjima, biti malo naklonjeniji republici", navela je Kelly Beaver, izvršna direktorica Ipsosa u Velikoj Britaniji i Irskoj.
Charlesova popularnost naglo je opala nakon razvoda sa princezom Dianom, ali i životom u sjeni majke. Poznat kao prestolonasljednik sa najdužim stažem Charles pokušava popraviti svoju sliku u javnosti. Mnogi ga smatraju snobom, nedoraslim za funkciju, pripisuju mu loš odnos prema osoblju. U politici i javnosti najviše se zalaže za ekologiju i pitanja vezana za životnu sredinu. U svrhu popravljanja imidža prije krundibe posjetio je Njemačku i Francusku. Te zemlje posjetio je prve kako bi kolokvijalno rečeno ispeglao odnose Londona i Pariza vezanih za prava na ribolov kao i zbog migranata koji putuju iz Francuske u Britaniju preko Lamanša u malim čamcima. Charlesove posjete jesu meka moć Britanije, te kako mnogi analitičari kažu spoj modernog diplomatskog i starog aludirajući na monarhiju. Ipak i pored moći Charles gubi onu možda najvažniju, moć mase, koja mu pruža sve manje podrške.
"Sve je više otvorene kritike i Charlesa i monarhije. Mislim da je mnogo toga povezano sa, opet, činjenicom da kraljica više nije na tronu. Ljudi su poprilično sretni kada kritikuju Charlesa na način na koji nisu svojevoljno smatrali neophodnim u javnosti po pitanju kraljice", kaže Graham Smith, izvršni direktor Antimonarhističke grupe Republika.
Britanci imaju mnogo unutrašnjih pitanja koja su običnom čovjeku važnija od milijarde funti za zlatnu krunu. Ipak trošenjem ogromnih svota novca na ovaj događaj ponovo pokazuju svoju supremaciju.
"Mi mislimo da u 21. vijeku krunišemo kralja da predstavlja modernu, multikulturnu Britaniju, ali i carstvo, Commonwealth, koji je za svjetsko stanovništvo, nevjerovatno raznovrstan. Kažemo da je ovo ličnost, osoba koju želimo da predstavlja ovu naciju u njenom širem Commonwealthu. Ali to je najveće slavljenje bjelačke nadmoćnosti, posebno kada pogledate trud, raskoš, nakit i sve te stvari. Da smo ozbiljni kada kažemo ne želimo anti-rasističku budućnost, ona ne bismo dali prostora ovoj instituciji", navela je Kehinde Andrews, profesorica na Univerzitetu u Birmingham Cityju.
Supremacija krune u 21. vijeku ili možda kruna kao sImbol svega onoga što stoji u riječi supremacija. Novca, moći, uzvišenosti superiornosti u odnosu na običnog čovjeka. U 21. vijeku demokratije i liberalizma gdje prema knjigama i teorijama svako može biti sam svoj kralj Britanija ima kralja po ugledu na srednjovjekovne monarhije koji se kao ne pita ništa ali koristi se u svim oblicima meke moći koja i jeste jedan od najvažnijih aduta 21. vijeka. Supermacija kao adut ali i bolest u kruni teškoj milijardu funti, a koliko se samo gladnih afričkih usta moglo najesti od te krune, ali ne, oni ne spadaju u riječ supremacija.
federalna.ba