Čolo: Vijeće ministara i ministar finansija su odgovorni zbog toga što budžet institucija BiH nije ni predložen

Uprkos upozorenjima koja su u više navrata iz međunarodne zajednice upućena na adresu Vijeća ministara BiH u vezi s usvajanjem budžeta kako bi se na vrijeme mogli privesti Opći izbori, pomaka još uvijek nema. Iz CIK-a su se oglasili u nedjelju podsjećajući na zakonsku obavezu osiguravanja finansijskih sredstava. U krajnjem slučaju Opći izbori mogu se pomjeriti za mjesec dana, ali za sada još nema zvanične odluke o eventulnom pomjeranju dok ne istekne rok, 19. maja. O održavnju izbora, osiguravanju sredsatva za njihovu provedbu  za Radio Federacije govorila je Alma Čolo, zastupnica SDA u Zastupničkom domu državnog parlamenta.

Rok za usvajanje bužeta za Izbore 2022. godine, ističe za tri dana, Centralna izborna komisija upozorava – do 19. maja nužno je da novac bude osiguran za oktobarske izbore. Međutim, sjednica Vijeća ministara BiH još nije zakazana, a usvajanje budžeta potpuno je neizvijesno. Na podacima dostupnim na sajtu Vijeća ministara nema zakazanih sjednica. Predsjedavajući Zoran Tegeltija boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje bi se trebao zadržati do 20. maja, dakle, dan nakon isteka roka predviđenog zakonom.

“Sredstva po Izbornom zakonu, istina, trebaju biti osigurana u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora, to jeste do 19 maja. Mi smo danas u Predstavničkom domu, poslanici SDA, zatražili hitno zakazivanje sjednice Doma naroda s jednom tačkom dnevnog reda, a to je osiguranje sredstava za provođenje izbora.  S tim u vezi, predložili smo zaključak da Vijeće ministara u roku od 24 sata donese odluku o finansiranju izbora i osigura sredstva u skladu sa zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine.”

Šta će biti ako se ne zakaže sjednica Doma naroda, te Vijeće ministara na vrijeme ne donese odluku o finansiranju izbora?

“Mislim ako ne dođe do zakazivnja sjednice, da bi svi oni koji su dužni po zakonu da osiguraju sredstva za provođenje izbora, trebaju da snose zakonske konsekvence što ne vrše svoju dužnost u skladu sa zakonom i Ustavom, te time nanose štetu Bosni i Hercegovini na način da sredstva za održavanje izbora nisu osigurana. Mi smo imali jednom ovakvu situaciju kada sredstva nisu bila osigurana za lokalne izbore i tad je izborna komisija morala prolongirati izbore za mjesec dana što je po Izbornom zakonu moguće uraditi. Ali to je opcija koja nije dobra za Bosnu i Hercegovinu. Izbori trebaju biti održani na dan kada su raspisani, a to je drugi oktobar ove godine.”   

Nerijetko su se u javnosti mogle čuti optužbe da ministar finansija, iz reda HDZ-a, Vjekoslav Bevanda opstruiše odluku o finansiranju Izbora?

“Vijeće ministara je to koje predlaže bužet, prema Predsjedništvu BiH i onda prema Parlamentarnoj skupštini BiH. Koliko znam, bužet još uvijek nije došao do Predsjedništva. Znači, Vijeće ministara i ministar finansija su odgovorni zbog toga što budžet nije predložen. A u nedostatku budžeta finansirati izbore i izdvojiti sredstva je moguće u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija, to jeste odlukom Vijeća ministara. Ta odluka mora biti koncipirana u Ministarstvu finansija. Dakle, ministar finansija je taj koji treba da pronađe modus i način kako će se finansirati izbori, kada je na snazi Odluka o privremenom finansiranju institucija koja je donesena za ovaj drugi kvartal ove godine.”

Prije nešto više od mjesec dana rukovodstvu Vijeća ministara, u kome je i Bevanda, pisali su ambasadori na čelu s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom. Pismo je stiglo i Zoranu Tegeltiji i Biseri Turković. U slučaju da ova obaveza ne bude ispunjena, kada BiH jasno ima raspoloživa sredstva, podsjećamo da međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente da bi podržala Mirovni sporazum i zaštitila održavanje Općih izbora, navodi se u pismu ambasadora.  Mislite li da će doći do upotrebe bonskih ovlasti i ako bužet za održavanje izbora ne bude usvojen na vrijeme?

“Žalosno je da međunarodna zajednica mora podsjećati funkcionere Bosne i Hercegovine da rade svoj posao. Onaj ko je dužan da donese odluku o osiguranju sredstava za finansiranje izbora, on to treba da radi u skladu s Ustavom i zakonima. Zašto međunarodna zajednica i visoki predstavnik treba da supstituira te organe koji po zakonu treba da rade svoj posao. Potrebno je da svi oni koji ne rade svoj posao u Bosni i Hercegovini snose odgovarajuću odgovornost, kako političku tako i krivičnu odgovornost. Naravno, ukoliko ne dođe do donošenja ove odluke, svakako podržavam da visoki predstavnik iskoristi bonske ovlasti i donese tu odluku, jer on na to ima potpuno pravo po mandatu kojeg ima po aneksu 10, Dejtonskog mirovnog sporazuma.”

U Sarajevo u narednih nekoliko dana trebao bi doputovati predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel. Uprkos tome što neće biti otvorena nova runda pregovora o izbornoj reformi, evropski zvaničnici pripremaju “zajedničku izjavu” o nastavku izborne reforme, nakon završetka oktobarskih izbora.

“Izborna reforma se ne može nastaviti dalje u trenutku kada je izborna komisija donijela odluku o raspisivanju i održavanju izbora u ovoj godini. To nije u skladu sa standardima kako demokratskim, tako ni s praksom Evropskog suda za ljudska prava. Izbori se trebaju održati u skladu sa ovim Izbornim zakonom. Ali, naravno neophodno je odmah nakon izbora krenuti s izbornom i ustavnom reformom, prvenstveno radi obaveza koje Bosna i Hercegovina ima u odnosu na Evropski sud za ljudska prava. Dakle, implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava i implementirati preporuke OSCE-a i Venecijanske komisije u izborni sistem Bosne i Hercegovine.”