Cijene porasle za 22,7 - Poskupljenja brašna i pekarskih proizvoda

Prilog Irene Antić

Za poskupljenje postoji nekoliko razloga: problem s izvozom žitarica iz Ukrajine, poskupljenje energenata, slab rod i kvalitet kukuruza. Domaća pšenica proteklog ljeta je prodavana po veoma niskim cjenama, a ratari navode da ostatak koji je neotkupljen mlinari ne žele kupiti. Iako mlinari zvaničnu odluku nisu donijeli, poskupljenje brašna u Republici Srpskoj lančano će se odraziti i na Federaciju Bosne i Hercegovine. Nova poskupljenja brašna i pekarskih proizvoda bila bi klasična pljačka, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

Na osnovu izračuna Agencije za statistiku, cijene su porasle za 22,7 posto u odnosu na isti period prošle godine. Građani sve teže žive, a ono što posebno zabrinjava je njihov prilično indiferentan odnos i nepostojanje želje da protestima skrenu pažnju vlastima da ne čine dovoljno da im olakšaju život, kaže predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja “Futura” iz Mostara Marin Bago.

Do rasta cijena brašna će doći više zbog toga što se pšenica ne nalazi u robnim rezervama unutar BiH, već u zemljama u okruženju, Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj, kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore u Tuzli. Povećanje potrošnje brašna, kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini, prema Selimovićevim riječima, jedan je od indikatora siromaštva.