Čerkez za Rezime: Nećemo tjerati ljude da se vakcinišu

"Današnja odluka Kriznog stožera je da ovog tjedna neće biti pooštravanja epidemioloških mjera u Federaciji", istakao je Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH, na početku Rezimea.

Kaže da je jako teško reći kada prestaje korona kriza.

"Predviđanja su da ćemo sigurno još godinu, dvije dana biti u koroni. Očekuje se da to bude nekako slabljenje, s obzirom na procenat imunizacije u Evropi. Ali ako mi budemo nastavili i ako mi budemo imali jako slab odaziv imunizaciji, to bi moglo sigurno značajno produžiti cijeli period korone i normalizaciju života."

Navodi da su predviđanja do sada bila prilično tačna.

"Kad govorimo i o ulasku u val i situaciji koja će se dešavati. Međutim sada je to činjenica malo teže prognozirati jer u ovom trenutku još uvijek imamo jako veliki broj neimuniziranih. Današnji podatak nam govori da je 21% stanovništva primilo najmanje jednu vakcinu. Mi računamo još nekih 7-10% koji su u inostranstvu se vakcinisali. To znači da je negdje 30-ak posto stanovništva tek vakcinisano. Ako to uporedite sa jednom Danskom koja potpuno ukida mjere, Izraelom, Francuskom, dakle gdje imamo stepen imunizacije 90%, onda vam je jasno o čemu govorim."

O trenutnoj epidemiološkoj situaciji i stanju u bolnicama Čerkez kaže da je prilično ozbiljno, samo što mi to ležerno doživljavamo i ležerno se ponašamo.

"Ako kažem da je samo u proteklom tjednu 49 ljudi umrlo od korone to je već jedan pokazatelj koji je zabrinjavajući. A tjedan prije smo imali svega 18 ljudi koji su umrli. I da imamo porast i na respiratorima za 40%, znači danas imamo 28 osoba na respiratoru. Evidentno je da još uvijek većina ljudi koji su u bolnici, preko 70%, su ljudi koji nisu vakcinisani. Ono što nas može zabrinuti je da je 86% ljudi koji su umrli u protekloj godini zbog covida imali preko 60 godina. A upravo kod te treće dobi imamo negdje oko 30% svega vakcinisanih. To znači da bi mogli očekivati visoku smrtnost, pogotovo zato što obolijevaju značajno mlađi ljudi koji prenose bolest vrlo jednostavno na svoje obitelji. To je ono što sigurno zabrinjava. Zato bi bilo jako važno, mi ne tjeramo nikoga, svako je odgovoran za svoje zdravlje, ali trebao bi biti malo odgovoran i za zdravlje drugih i praktično vakcinacija je jedini proces koji nam omogućava da nemamo onu najtežu sliku. Dakle, vakcinacija nam, sa sigurnošću možemo reći, spašava život. Vakcinacija nije samo zaštita zdravlja , vakcinacija je pitanje spašavanja života."

Nema razloga da se ne rade obdukcije

Na pitanje da li se rade obdukcije ljudi koji su bili pozitivni na korona virus, Čerkez odgovara: "O tome vam ne mogu sada ovog trenutka reći, ali koliko znam radile su se obdukcije određene na klinikama gdje smo imali smrtne slučajeve tokom covida. Znate da je u jednom trenutku bilo dileme kako raditi, da li raditi. Koliko znam nakon toga su obdukcije uspostavljene i određeni broj obdukcija se radio. Iako je bila preporuka da se ne radi. Ali s obzirom da radimo operacije, i uradili smo određeni broj operacija ljudi koji su imali covid, rade se i porodi i nema razloga da se obdukcije ne rade."

Ističe da su se, od početka pandemije do početka ove godine, uglavnom koristile razne dobre prakse kada je riječ o liječenju pacijenata.

"Mnogi klinički centri, mnoge bolnice u svijetu su pokušavale da pronađu najbolje rješenje za liječenje covida. Te dobre prakse su se uveliko upotrebljavale i kod nas. Nedavno smo završili izradu i jednog vodiča koji nije obavezan, on i dalje ostavlja struci da koristi i svoje dalje dobre prakse. Međutim taj vodič je baziran na medicini baziranoj na dokazima, baziran je na onome što se u svijetu kroz nauku pokazalo da je jako dobro u liječenju covida i na neki način, sada i naši ljekari, nakon duže vremena, imaju mogućnost da liječe po tom protokolu. Važno je reći da protokol nije sigurno mogao biti ranije napravljen jer treba vremena za ozbiljna istraživanja. Mi imamo dopbre prakse u bolnici koje su se primjenjivale i možemo reći da su to uglavnom slične prakse bile. Tu su vrlo male modifikacije između klinika. Sigurno su bilježili, pratili i imaju mogučnost da sami vide u čemu su greške bile ili eventualno šta nije doprinijelo boljem zdravlju stanovništva, odnosno boljem liječenju. Činjenica je da, kad imate velike prilive, onda sve to postaje komplikovanije. Jako je bitno da cijelo vrijeme imate dostupnog kiseonika i svega. Zato je za nas najvažniji parametar u liječenju i svemu je da obezbijedimo da nemamo veliki priliv u bolnicama, da bi se tamo mogla pružiti kvalitetna usluga. Problem delta soja je što se on širi značajno brže, čak 50% brže u odnosu na prethodni soj. To znači da, praktično, imamo ubrzano širenje što je potencijal da imate sve više zaraženih ljudi."

Građani često sami sebi propisuju terapije i lijekove

Čerkez navodi da građani u BiH često sami sebi propisuju terapije i lijekove.

"Imali smo slučajeve kada smo praktično sami sebi određivali, kad smo preko interneta mnogi prenosili svoj protokol liječenja koji su zatim primjenjivali njihovi prijatelji ili oni koji to čitaju. To je jedan veliki problem  bio. Za nas je bio veliki problem zato što je terapija davana na svoju ruku jako često i na kraju to kasno dolaženje u bolnice, odnosno kasni prijem u bolnicu je imao sigurno negativne posljedice po daljnje liječenje jer kad dođete već u krajnjoj fazi, a vi ste dotle upotrebljavali određene terapije nadajući se sve do zadnjeg trenutka da ćete biti bolje, to je definitivno problematično. Ja se nadam da toga neće više biti, naučili smo jako mnogo toga."

Na pitanje ko garantira za vakcine, odgovara: "Sve se to prima na određenu vlastitu odgovornost. Znate da i lijek kad uzimate uvijek postoji nus pojava i mogućnost nus pojave. Cijeli svijet je u istom programu. Dakle, ništa manje različito nije kod nas nego u drugim zemljama. Preuzima svako svoju odgovornost. Vakcine su provjerene, one su i učinkovite. To se pokazalo kroz sam proces registriranja. Često ljudi pitaju kako su tako brzo vakcine stigle. Zato što su u njihovu proizvodnju, odnosno testiranje i sve ono što jedan proces proizvodnje vakcine podrazumijeva, u kratkom periodu uložena jako velika sredstva koja su se ranije ulagala u nekih 6-10 godina. Sada je taj međunarodni interes da se spasi život čovjekov prevladao, data su velika sredstva, urađene su stvari ubrzano. Te vakcine su kasnije prošle i prvu i drugu i treću fazu testiranja, kasnije je i agencija za lijekove, kako američka, tako i evropska, dala svoju saglasnost na upotrebu tih vakcina, kao što su i naše agencije to potvrdile. Prema tome, te se vakcine mogu smatrati učinkovite. Svaka vakcina može imati nus pojava. Mi uglavnom imamo vrlo blage nus pojave, to su one očekivane - crvenilo, glavobolja, temperatura u nekih par dana po prijemu. Nismo imali još smrtnih slučajeva, nismo imali ništa negativno što bi mogli reći za ovo vrijeme, tako da, ako govorimo o ovome dosadašnjem procesu, mislim da građani mogu biti mirni. I ono što vidimo u svjetskoj statistici je da je taj broj minimalan. Da je veća mogućnost da vas zgazi auto nego da dođete u situaciju da završite loše nakon prijema vakcine. U krajnjem slučaju, procenat imunizacije u svijetu vam govori o tome."

Pfizer će se morati obnavljati nakon 6-8 mjeseci

Čerkez pojašnjava da proizvođač AstraZene ne kaže da je revakcinacija poslije šest tjedana, nego od 4 do 12 tjedana.

"Ovdje se radi revakcinacija nakon šest tjedana, koliko znam sad je preporuka. Činjenica je da se može raditi od 4 do 12, po uputstvu proizvođača i to dovoljno govori da se ne radi ništa mimo protokola. To je urađeno zato što ubrzano ulazimo u četvrti val i da skratimo taj period, da što više ljudi bude vakcinisano. Vidjeli ste da veliki broj ljudi koji je vakcinisan AstraZenecom u ovom periodu je već nakon šest tjedana ponovo vakcinisan i da tu nema nikakvih problema. S tim da, s AstraZenecom još uvijek se ne govori o revakcinaciji, za razliku od Pfizera gdje je očigledno da će biti revakcinacija i to sigurno nakon 6-8 mjeseci će se morati obnavljati vakcina. Postoje zemlje koje već primaju polako i četvrtu dozu. I vakcine za gripu se svake godine primaju. Mi smo svi očekivali da će to biti na godišnjem nivou ta revakcinacija. Za sada se pokazuje da se to treba raditi na 6 do 8 mjeseci za Pfizer. Još uvijek AstraZeneca pokazuje izuzetno dobar imunitet i za sada nema nikakvih preporuka. U isto vrijeme, činjenica je da će se u međuvremenu i vakcine modificirati. Kako nam stižu nove vakcine, one će imati sigurno taj jedan svoj upgrade i prilagođavanje i novim virusima, tako da očekujemo da će to vremenom dostići ovu očekivanu fazu revakcinacije."

Ističe da nema potrebe da se ljudi prisiljavaju na vakcinu.

"Ljudi trebaju sami da odluče i to je njihova odgovornost. Vakcina je jedini spas od smrtnog ishoda. Kad budu brojke rasle, to nam govori da situacija nije nimalo dobra, dakle da je već vrlo ozbiljna ako govorimo po mortalitetu. To nas upozorava da je vrijeme da se svi vakcinišemo i to da uradimo što prije. Opcije svugdje u svijetu postoje. Da li ćete imati vakcinu, možete imati test, PCR ili antigenski, ne stariji od 72 sata ili da ste zadnjih šest mjeseci prebolovali. Testovi skoro nigdje više nisu besplatni. Država je obezbijedila vakcinu kao mogućnost. Ukoliko vi ne želite imate i opciju B. Međutim, još uvijek kod nas ne važe te mjere. žU naredbi mi imamo jedan dio koji govori da, ukoliko idemo iznad onih propisanih brojeva, iznad broja 100 u zatvorenim prostorima, u takvim slučajevima možete insistirati. To je jako uspješno funkcioniralo za vrijeme Sarajevo Film Festivala i na nekim utakmicama. To nije restriktivna mjera jer ona omogućava rad mnogima kojima je on sada zabranjen. Mogle bi omogućiti vraćanje normalnom životu, a na neki način privredi osigurati sigurnost."

Covid potvrde se moraju riješiti na državnom nivou

O covid pasošima i potvrdama o vakcinaciji Čerkez kaže da je sistem u Federaciji decentralizovan.

"Na jednoj sjednici smo donijeli odluku da se svaki kanton potrudi da obezbijedi te potvrde koje se sadržavati bar kod i sve ostalo. Moram reći da FBiH, odnosno Ministarstvo zdravlja je davno dalo saglasnost i insistiralo da se od strane IDEEA-e koja izdaje putovnice, da se proizvede jedan takav dokument na državnom nivou i da on služi kao sredstvo za međunarodna putovanja. Moramo voditi računa, bez obzira kanton, Federacija, ipak država ima jedini međunarodno-pravni subjektivitet i normalno je da država izdaje takve dokumente za međunarodna putovanja. Dakle, to je jedna potvrda koju morate imati. Mi nismo tu našli saglasnost kolega iz Republike Srpske. Međutim, jako je bitno da ne rješavamo situacije da ako neko neće, najlakše je odlučiti da nećemo uopšte to raditi. Dva i po miliona stanovnika je izrazilo potrebu za takvim dokumentom i dalo saglasnost da to ide na taj način. Mi očekujemo da će Federalna vlada nastaviti kontakte sa državnim nivoom i da će ovim stanovnicima BiH omogućiti takvu jednu dozvolu, odnosno takav jedan dokument sa bar kodom da mogu putovati."

Kada je riječ o zabrani zastave sa ljiljanima na stadionu, Čerkez pojašnjava da je to iskrivljavanje svega onoga što se reklo.

"Nikakve veze, pogotovo federalni Krizni stožer, nema s tim. Odobrenje i propozicije za odigravanje utakmice se daju na kantonalnom nivou. Naravno, kolege su sigurno slijedile i federalne upute koje nije donio Goran Čerkez, nego 17 ljudi koji sjede u Kriznom štabu- Često zbog mog prenošenja stavova Kriznog štaba mnogi misle još uvijek da u ovoj zemlji jedna osoba donosi nekakve naredbe. Inače, Krizni stožer ne donosi uopšte naredbe. On daje preporuke Vladi Federacije koja donosi naredbe, a kasnije se informiše i federalni Parlament. Dakle, naša preporuka je bila, s obzirom da nije bilo priče o covid dokumentima na stadionu, da se određeni rekviziti, poput truba, duvačkih instrumenata ili zastava, ne unose. Pogotov što naši navijači rijekto prave razmak i rijetko poštuju te mjere, gdje bi sigurno moglo doći do raspršivanja virusa. Ovo je respiratorni virus, pa čak i glasno navijanje proizvodi sprej. Jednostavno se virus prenosi na taj način. Dakle nikakve to veze nema ni sa Kriznim stožerom ni sa Goranom Čerkezom. Pogotovo što se radi o zastavi koja je bila zakačena na ogradi. Ja sam danas zvao Fudbalski savez, oni su demantovali čak i da je sklonjena zastava jer nema razloga da nijedan transparent ili zastava koja fiksno stoji, bude pomjerena sa stadiona", zaključio je Čerkez.

federalna.ba