Centar Koraci nade - druga kuća za 180 osoba sa invaliditetom
Finansijski problemi Centra za djecu sa višestrukim smetnjama u Tuzli nisu od juče. I roditelji i uposleni strahuju da bi Centar mogao biti zatvoren. Dovoljno razloga za brigu ima, ali čudno, niko još ne gubi nadu, a najbolje se to vidi po atmosferi koja vlada u Centru.
Neprospavane noći, bdijenje nad djetetom i provjera da li dijete uopće diše samo su dio onoga što Alma Fatić prolazi kao majka petogodišnje djevojčice sa teškoćama u razvoju. Dva puta sedmično, već tri godine, dolaze u Centar za djecu sa višestrukim smetnjama „Koraci nade“.
“Dosta je opuštenija, dosta joj je govorni aparat razvijeniji. Kada se vratim unazad tri godine, u svakom smislu je baš napredovala. Ali opet lijep je osjećaj biti majka pa i takvog djeteta“, govori ona.
Prihvatiti da dijete ima određeni problem i ignorisanje negativnog mišljenja okoline prva su stepenice koju uposlenici Centra nastoje da prijeđu sa roditeljima.
“Stvaramo jedan drugačiji pristup prema osobama sa invaliditetom, radimo na njihovom prihvatanju, na njihovom socijalnom uključivanju”, objašnjava Jasmina Krivošija, dirketorica Centra Koraci nade.
Svjetlana Došić psihologinja je u Koracima nade: “Dolazi dosta roditelja koji su još u negaciji da dijete ima neki problem i mi smo tu da im pomognemo da, koliko je moguće bezbolnije, prihvate stanje djeteta i da nastave da se bore za što bolju budućnost djeteta”.
Ovaj Centar sa 17 uposlenih svoje troškove pokriva sredstvima prikupljenim putem javnih poziva. No, ti iznosi nisu dovoljni, a naročito veliki problem je to što će od naredne godine ostati bez glavnog donatora. S tim u vezi pokrenuli su i apel za pomoć.
“Da Vlada Tuzlanskog kantona i Grad Tuzla iznađu rješenje za sistematsku, kontinuiranu podršku radu našeg Centra, kako ne bi nakon 30 godina rada morao zatvoriti svoja vrata i djeci i mladima koji ga smatraju svojom drugom kućom”, poručuje Krivošija.
U Centru Koraci nade, osim grupnih terapija, djeca imaju tretmane logopeda, somatopeda, fizioterapeuta i psihologa. Tu su i kreativne terapije na kojima djeca rade na modeliranju gipsa i proizvodnji prirodnih sapuna i krema od ljekovitog bilja. Uloga Centra, koji ima 180 korisnika, uistinu je ogromna.
federalna.ba